"Postigli smo visoki stupanj konsenzusa i složili smo se oko toga da ćemo odluku o isključivom gospodarskom pojasu podržati i jedni i drugi. Naš je stav da je njegovo proglašenje od interesa za RH. Napominjem i da se predsjednička kandidatkinja naše stranke koja je danas predsjednica u svoje predizborno vrijeme zalagala za proglašenje isključivog gospodarskog pojasa", rekao je Oleg Butković (HDZ) novinarima po završetku sastanka u središnjici te stranke.
Podsjetio je kako je Hrvatska donijela odluku o proglašenju ZERP-a 2003., 2008. odluku o suspenziji ZERP-a na države članice EU, a 2013. je zastupnik HSP AS-a u Hrvatskom saboru krenuo s incijativom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa. "Vlada Zorana Milanovića je to apsolutno odbila. Nakon toga je gospođa Ruža Tomašić u EP postavila pitanje oko proglašenja isključivog gospodarskog pojasa i tu smo vidjeli da postoji pozitivan odgovor tadašnje povjerenice da je Hrvatska u mogućnosti ići na takav korak, ali da je pitanje ribarstva i zajedničkog ribarenja ono što moramo dogovarati s članicama EU", rekao je Butković.
Da je HDZ za proglašenje gospodarskog pojasa, složio se i njegov stranački kolega Miro Kovač. "Po tom pitanju ćemo se angažirati i na vanjskopolitičkom planu. Pokazali smo da smo samosvjesni, znamo što hoćemo, imamo tu pravnu obvezu", rekao je Miro Kovač (HDZ).
111 saborskih zastupnika, dosta
Složili su se, kaže, i o tome da treba reformirati izborno zakonodavstvo. "I na tom planu se moraju izvršiti neke promjene, to građani hoće. Jasno su poručili da treba promijeniti i izborni zakon, složili smo se da treba unaprijediti politički sustav koji mora biti transparentniji, demokratičniji i za naše građane atraktivniji i u potpunosti prihvatljiv, da omogući sudjelovanje na najvišoj razini svih naših građana u političkom životu", rekao je Kovač.
Upitan da li HDZ pristaje na smanjenje plaća i broja saborskih zastupnika Kovač je odgovorio kako se "slažu s promjenama, ali sve će poslati kolegama iz Mosta u svojim odgovorima".
"Dogovorili smo s kolegama iz Mosta da ćemo pokrenuti formiranje jedne široke platforme u Hrvatskoj u koju će biti uključeni političari, izabrani, ali i eksperti i ta bi platforma morala donijeti promjene na planu izbornog zakonodavstva, ali i unaprijeđenja političkog sustava", rekao je Kovač.
Robert Podolnjak (Most) ponovio je kako Most želi smanjenje Hrvatskog sabora te predlažu značajno smanjenje broja saborskih zstupnika na njih 111. "To povlači i smanjenje drugih kategorija zastupnika, zastupnika nacionalnih manjina jer su oni zastupljeni s osam zastupnika. Budući da su pitanja manjina i dijaspore riješena ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, rado bi vidjeli konsenzus u Saboru da se ta pitanja kvalitetno riješe konsenzusom", rekao je Podolnjak.
Bez pogodnosti nakon gubljenja mandata u Saboru
Pitanje dijaspore je, kaže, regulirano Ustavom te nema logike da je broj zastupnika dijaspore ograničen, a ukupan broj zastupnika varira. "Pitanje dijaspore dominira više nego zaslužuje i ne možete provesti nijednu ustavnu promjenu, a da se to pitanje ne javlja kao važno za jednu stranu u pregovorima. Nemamo definitivni stav, ali bi htjeli javnu raspravu svih strana. Glasovanje građana u dijaspori nije dobro riješeno, razgovarali smo i o dopisnom glasovanju, mnoge države imaju dopisno glasovanje i ne vidimo opravdane razloge da to ne uvedemo", rekao je Mostov pregovarač Podolnjak.
Upitan da li je u redu da zastupnik ima pola plaće načelnika općine od 2000 stanovnika odgovorio je kako su stava da su u Sabor došli zastupnici koji imaju određeno zaposlenje i karijeru te si ne trebaju osigurati ulaskom u Sabor pogodnosti koje će uživati kada iz njega iziđu."To ne uživaju ni hrvatski građani koji ostaju bez posla. Ako smo ostali bez saborskog mandata, vraćamo se otkuda smo došli i to mora biti dovoljno", poručio je.
