"Potvrđujem najavu kandidature kad Glavni odbor raspiše izbore", rekao je Komadina nakon sjednice Predsjedništva SDP-a, na kojoj se jednoglasno odlučilo o datumu izbora za predsjednika stranke.
Komadina je zadovoljan što se odustalo od ideje da se sjednica Glavnog odbora, na kojoj će se raspisati unutarstranački izbori, sazove već za iduću subotu. Umjesto toga, Glavni odbor sastat će se 23. siječnja.
"Naći ćemo se još jednom, nije se išlo na kratke rokove. Kompromis je postignut, 23. siječnja je sjednica Glavnog odbora, Konvencija je 2. travnja, a izbori su 12. ožujka", kazao je Komadina i nužnim ocijenio da se osigura ravnopravno kandidiranje za sva tijela stranke, a u tu svrhu će se formirati interno povjerenstvo koje će pripremiti izbore.
Komadina: Imam dobre izglede da postanem novi predsjednik SDP-a
Komadina je optimist i vjeruje kako ima dobre izglede da postane novi predsjednik SDP-a, a očekuje i potporu mlađih članova stranke, žena i srednjovječnih muškaraca.
Na pitanje hoće li se na javnoj debati suočiti s protukandidatom, sadašnjim predsjednikom stranke Zoranom Milanovićem, Komadina je odgovorio kako je riječ o unutarstranačkim izborima te kako se kandidati za predsjednika obraćaju članovima stranke.
"Po mom sudu to su unutarstranački izbori i obraćamo se članovima. Znam da je važno tko je budući predsjednik SDP-a i da javnost ima pravo znati, ali nisam za estradizaciju unutarstranačkog procesa, no spreman sam na sve", poručio je.
Komadina smatra da stranka prije raspisivanja izbora treba analizirati rezultat koji je ostvarila na parlamentarnim izborima. "U travnju ističu rokovi za izbor predsjednika, a dva tjedna kasnije je konvencija, mi smo u tim rokovima. Bilo bi normalno prvo završiti ovu priču oko izbora. Postoji osnovana sumnja da će desnica formirati vlast, ali se to još nije dogodilo. Zadovoljan sam u tom dijelu, jer je 23. iza tog roka kada se mora sastaviti Sabor", rekao je Komadina.
U kampanju ulazi s porukom o novom, boljem i snažnijem SDP-u, "SDP-u kojem participiraju članovi, na svim razinama odlučuje članstvo, ne autokratska vladavina, ne makijavelizam". "Ulijevo, a ne liberalni i neoliberalni", poručio je.
Milanović stranku vodi centralistički
Na pitanje vodi li Milanović stranku autokratski, odgovorio je: "Apsolutno, Statut je centralistički". "Mora se mijenjati i decentralizacija stranke. Ljudi na terenu moraju se konzultirati i predlagati politike. SDP mora imati novi statut i dobar redizajn programa, koji mora biti i socijalni i demokratski", kazao je Komadina.
Ističe kako očekuje dobru kampanju, a optimističan je i kad je riječ o izgledima da postane novi predsjednik stranke. "Ne bih se kandidirao da me mnogi ljudi nisu očekivali. Ja to želim, smatram da SDP treba biti drukčiji i s ljudima koji me budu podržali ću to i učiniti", naglasio je.
Potvrdio je da u stranku želi vratiti isključene članove poput Slavka Linića i Aleksandru Kolarić. "Normalno je da se proglasi abolicija. Tko se želi vratiti u organizacije može i ima pravo vratiti se. SDP mora okupljati, ne rastjerivati. Moramo otvoriti dijalog, okupljati slobodnomisleće ljude, imati teme otvorene u javnosti, od sindikata svih iz radnozavisnog stanovništva. Teška su vremena, neoliberalizam u Europi i svijetu, ali se ne smije odustati", ocijenio je Komadina.
Na pitanje očekuje li još kandidata za predsjednika, osim sebe i Milanovića, odgovorio je kako mu "intuicija govori da će biti samo dva". "Bila bi dva i da je SDP formirao Vladu", dodao je.
"Proganjat ću HDZ"
Zoran Milanović je otkrio i kako su od danas članovi SDP-a Orsat Miljenić, Predrag Matić, Bojan Glavašević i Danica Juričić.
Milanović je nakon završetka sastanka kazao kako "ima iskustva" te da to iskustvo "stavlja na raspolaganje SDP-u".
"Trebamo biti žestoka oporba", kazao je Milanović i dodao da bi HDZ-u najviše odgovaralo kada bi na čelu SDP-a bio netko tko šuti.
"Proganjat ću HDZ", dodao je Milanović.
SDP je opisao kao stabilnu stranku koja je "pokazala ogromnu snagu na ovim izborima.
Konvencija SDP-a održat će se 2. travnja, a prethodit će joj izbori za predsjednika stranke 12. ožujka, odlučilo je u ponedjeljak jednoglasno Predsjedništvo stranke.
Tu odluku još mora potvrditi Glavni odbor stranke, koji će se sastati 23. siječnja.
Miljenić i Zmajlović uz Milanovića
Predsjedništov SDP-a počelo je u 17 sati, a među posljednjima na nju je došao i Zlatko Komadina koji je potvrdio kako ima želju i volju kandidirati se za čelnika stranke, no mora poštivati demokratsku proceduru.
"Od isticanja mi je važnije da se izbore za novi i bolji SDP. Ja sam pobornik toga da stranačka utakmica nije završila, mi se već bavimo unutarstranačkom utakmicom. Prema tome jedno po jedno - dva glavna odbora. Prvi analiza, drugi raspis izbora - kazao je Komadina", prenosi portal 24 sata.
U sjedište SDP-a na Iblerovom trgu stigli su i Orsat Miljenić i Mihael Zmajlović koji su kratko kazali koga će podržati: "Zorana Milanovića".
Rajko Ostojić nije htio odgovoriti na to pitanje.
"Čekajte da vidimo tko će se kandidirati"
"Vidjet ćemo kad završi izborni ciklus. On završava sastavljanjem Vlade. Naravno da imam stav. Vidimo se nakon sjednice Predsjedništva" rekao je Ostojić dok je Gordan Maras poručio: "Čekajte da vidimo tko će se kandidirati", prenose 24 sata.
"Zlatko, give Zoran hell...", poručio je preko svojeg Facebook profila Arsen Bauk i ponudio dodatno objašnjenje.
"Ovo se naravno ne treba shvatiti kao podršku nekom od kandidata nego kao podrška fer, korektnoj, demokratskoj i strastvenoj izbornoj utakmici, a eventualno može poslužiti i kao objašnjenje što znači izraz "give them hell"", napisao je Bauk i dodato pojasnio da taj izraz na engleskom jeziku poručuje osobi koja se natječe da da sve od sebe kako bi pobijedila.
Predsjedništvo SDP-a u ponedjeljak poslijepodne raspravljat će o raspisivanju izbora za predsjednika stranke, o čemu bi konačnu odluku trebao donijeti Glavni odbor SDP-a, koji će se, po neslužbenim informacijama, vjerojatno sastati u subotu, 16. siječnja.
Izbor predsjednika SDP-a početkom ožujka?
Izbore za predsjednika SDP-a, po stranačkom statutu, raspisuje Glavni odbor i moraju se održati najranije 45, a najkasnije 90 dana od donošenja odluke o raspisivanju.
Glavni odbor, pak, saziva njegov predsjednik, a na toj je dužnosti Josip Leko, koji je proteklih dana izjavljivao kako idućeg vikenda neće biti u Hrvatskoj te kako će o sazivanju sjednice odlučiti nakon što na sjednici Predsjedništva sasluša sve argumente.
Osim 16. siječnja, kao mogući datum sjednice Glavnog odbora u stranci se spominje i naredna subota, 23. siječnja.
Kad god da se održi, Glavni će odbor raspravljati o rezultatima koje je stranka ostvarila na parlamentarnim izborima, u ozračju u kojem je dio SDP-ovih dužnosnika, prvi među njima splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, predsjednika Zorana Milanovića i kompletno vodstvo stranke javno pozvao da podnese ostavku.
U prilog svom zahtjevu, Milanovićevi kritičari navode kako je SDP pod njegovim vodstvom izgubio troje izbore, a prozivaju ga i za autokratsko vođenje stranke.
Istodobno, dio Milanovićevih oponenata protivi se ideji sazivanja izbora u najkraćem mogućem statutarnom roku, koji, ako se odluka o raspisivanju izbora donese 16. siječnja, pada početkom ožujka. Iz toga iščitavaju Milanovićevu namjeru da umanji šanse za stvaranje jedinstvene fronte u stranci koja bi iznjedrila protukandidata koji bi dobio širu potporu i mogao ugroziti Milanovićevu poziciju.
