Malo je bilo tema u predizbornoj kampanji oko kojih je Zoran Milanović htio biti tako konkretan, siguran i određen kao oko stanja u SOA-i i posebno oko smijenjenog šefa SOA-e, Dragana Lozančića. Gotovo je bilo očekivano da će se upravo njegovo ime početi spominjati kao prvo "sigurno" ime među prvim suradnicima, savjetnicima na Pantovčaku budućeg Milanovićeva ureda.
Uz Dragana Lozančića, bivšeg šefa SOA-e bio je vezan prvi "državnički potez" friško izabrane predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, njezin prvi veliki fajt s tadašnjim premijerom Milanovićem, fajt u kojem je ona pobijedila. Konkretno, optuživalo se Lozančića da Kolindu Grabar Kitarović nije informirao o tome da USKOK nadzire Zdravka Mamića, da je ona tako "upala" u mrežu, da je bilo snimljeno štošta što je ona onda razgovarala i radila sa Zdravkom Mamićem. Iz kruga predsjednice, Lozančića se doslovno i optuživalo da je "Milanovićev čovjek."
No, ni tada, početkom 2016., ni cijelo vrijeme prvog mandata predsjednice, pa ni u ovoj dramatičnoj predizbornoj kampanji – nije iscurilo ništa što je navodno snimljeno, audio ili video, oko kontakata predsjednice i Zdravka Mamića. Čak je i Vladimir Šeks uoči kampanje spomenuo "navodnu snimku" koja će se možda pustiti predsjednici i pokvariti njezinu kandidaturu, ali prošla je i kampanja i ona je otišla s Pantovčaka a nikakva kompromitirajuća snimka za koju je možda SOA, iz Lozančićeva vremena, ili kasnije znala, nije ugledala svjetlo dana. Drugim riječima, Lozančić se pokazao kao vrhunski čuvar istine o dubini kontakata Kolinde Grabar Kitarović i Zdravka Mamića.
Svoj tim na Pantovčaku Zoran Milanović tek treba izabrati
U svim sučeljavanjima Milanović je Lozančića izdvajao kao vrhunskog profesionalca, a Kolinda Grabar Kitarović odgovarala je da je Lozančić smijenjen "zbog uplitanja u političke procese i povrede zakona". Nije htjela govoriti o detaljima "zbog zaštite nacionalnih interesa", a bila bi spremna "dati izjavu, izvješće", i objasniti razloge smjene – pred stručnim povjerenstvom. Kada su Milanovića nakon izbora novinari pitali hoće li tražiti istragu i pojašnjenje s obzirom na optužbe da je bivši šef SOA-e optužen za "uplitanje u političke procese", rekao je da se on time neće baviti, jer to su bile riječi njegove protukandidatkinje.
Doista, predsjednica je na zalasku svog mandata izgovorila teške optužbe na račun Dragana Lozančića - koje nije htjela rasvijetliti tijekom cijelog svog mandata, neovisno o svim ovlastima koje je imala nad SOA-om.
Šuškovac kojeg su kasnije jednako voljeli i HDZ i SDP, pa i Most
Naime, Lozančića, koji je smijenjen u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića (i Tomislava Karamarka), donekle je ponovno rehabilitirao premijer Andrej Plenković – u Ministarstvu unutarnjih poslova, kod ministra i potpredsjednika Davora Božinovića koji je jedan od najbližih i najutjecajnijih Plenkovićevih suradnika. Plenković ga je prvo postavio na mjesto ravnatelja Uprave za zaštitu i spašavanje, a potom i dužnost Božinovićeva savjetnika. No, sudeći prema najavama, Lozančić bi mogao otići na mjesto savjetnika novog predsjednika, Zorana Milanovića.
Za Dragana Lozančića je posve sigurno da je imao protivnicu i kritičarku samo u jednoj jedinoj političarki, Kolindi Grabar Kitarović. Velikoj većini HDZ-ovih političara, i to onoj staroj liniji iz devedesetih, ali i novovalnim HDZ-ovcima okupljenima oko Plenkovića – on je oličenje profesionalca. Isto to govore i mnogi SDP-ovci koji su imali prilike surađivati s njime u vrijeme Kukuriku koalicije. Dragan Lozančić stigao je, naime, u Hrvatsku, ranih devedesetih, iz hrvatske dijaspore i to preko najtvrđeg krila, preko Gojka Šuška.
Svi akteri na političkoj sceni osim Kolinde Grabar Kitarović se slažu u jednom - Dragan Lozančić je veliki profesionalac
Rođen je 1963. u Zadru, dijete je hrvatskih iseljenika, ali ne zna se o njihovim motivima preseljenja. Poznato je da je Dragan završio klasičnu katoličku gimnaziju u New Yorku, a potom i diplomirao strojarstvo 1986. godine. Potom je magistrirao, a onda i doktorirao na Sveučilištu Columbia. Dandanas mu je ostao američki naglasak, a posjeduje i američko državljanstvo. Također mu se i činjenica da posjeduje američko državljanstvo povremeno vadila kao minus: može li američki državljanin obavljati tako visoke dužnosti u hrvatskoj obavještajnoj zajednici?
Zoran Milanović, kada je pobijedio na parlamentarnim izborima, 2012. godine, nije imao problem s time i Lozančić je izabran za šefa SOA-e. Prije toga je prošao cijelu skalu dužnosti u MORH-u: ranih devedesetih je radio u Odjelu za međunarodnu suradnju, potom je bio zamjenik načelnika za obrambenu politiku, a kod SDP-ovog ministra obrane, Ante Kotromanovića, bio je pomoćnik ministra. Dugo se pretpostavljalo da je upravo to bila linija Lozančićeva dolaska na čelo SOA-e. Da ga je Ante Kotromanović, SDP-ovac s neupitnim borbenim putom iz vremena Domovinskog rata – preporučio Milanoviću.
Milanović je upoznao Lozančića još u devedesetima
No, izgleda da je put ipak bio drugačiji. Zoran Milanović je još sredinom devedesetih, kada je radio u Ministarstvu vanjskih poslova, upoznao Lozančića. Pretpostavlja se da su obojica radila na onom poslu koji Milanović često voli spominjati, na prvoj strategiji nacionalne sigurnosti. Od tada su nastavili održavati korektne odnose. Upravo je Milanović predložio Kotromanoviću Lozančića kao profesionalca na kojeg se može osloniti, a onda je Kotromanović opet predložio Milanoviću Lozančića kao sigurno rješenje za čelno mjesto SOA-e.
Iako je bio ishodišno "šuškovac", iako je još u vrijeme Šuška i Tuđmana dobio pregršt odlikovanja, domaćih, ali i jedno francusko, Lozančić je uvijek uspijevao ostati profesionalac kojem se nije dogodio niti jedan skandal. Za šefa SOA-e 2012. izabran je jednoglasno, dakle, glasovima i vladajućih i oporbe.
Zanimljivo je da je i u trenucima kada je Kolinda Grabar Kitarović pokrenula proces njegove smjene, jedan krak tadašnje kratkotrajne vlade, Most, bio protiv njegove smjene. Mnogi su bili suglasni da je SOA pod njegovim upravljanjem bila profesionalna i diskretna, minimalno pod političkim utjecajem. Neki kažu da je tome kumovala i činjenica da tadašnjeg premijera Zorana Milanovića zapravo nisu previše zanimale službe, da je bio zadovoljan jer je našao profesionalca na kojeg se mogao osloniti. No, sada će se kao predsjednik države morati baviti obavještajnim sustavom. I opet, naravno, priželjkuje "profića" na kojeg se može osloniti.
Spanjanje s Plenkovićem i obračun s KGK
Milanović je vrlo otvoreno rekao da priželjkuje Lozančića u svom timu, ali da Lozančić, osim savjetničkog mjesta u Plenkovićevoj vladi radi i u nekim međunarodnim institucijama, da je pitanje bi li se Lozančiću taj posao na Pantovčaku uopće – isplatio.
Ako Lozančić doista dođe na Pantovčak kao savjetnik za nacionalnu sigurnost bit će to još jedna gesta "spajanja" prema Plenkovićevoj vladi, ali i svojevrsnog obračuna s Kolindom Grabar Kitarović. S obzirom na to da je Božinović držao u sustavu bivšeg šefa SOA-e kojeg je predsjednica optužila za "uplitanje u političke procese", bila je to potvrda da i on i Plenković kontriraju predsjednici.
U potrazi za profićem koji bi se bavio tajnim službama, novi je predsjednik podcrtao jedno ime - ono Dragana Lozančića
Ako će Milanović sada još Lozančića preuzeti za svog savjetnika u području koje je za dužnost predsjednika iznimno važna – bit će to i simbolički kraj Kolindinog modela nadzora obavještajnih službi. No, valja podsjetiti da je tijekom njezina mandata bilo vrlo neobičnih uključivanja SOA-e u aktualnu politiku, a da ona nije imala veze s time, nego ipak prije Plenkovićev HDZ. Konkretno, u slučaju Tolušić, kada se SOA iznenada našla iskorištena kao servis za neobičnu analizu, između ostalog i vrste cipela koje koristi ministar Tolušić.
Iako je u svim sučeljavanjima Zoran Milanović volio isticati kako smatra da je stanje u SOA-i odlično, bilo bi dobro da dolazak novog predsjednika donese i novo provjetravanje sustava, kontrolu i podizanje profesionalnih standarda. Neovisno o tome hoće li mu savjetnik na tom delikatnom poslu biti Lozančić ili netko drugi.
