Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić podnosi danas izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe.
Mišel Jakšić otvorio je sjednicu ustvrdivši da je kvorum postignut. Pozdravio je predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića i državnog tajnika Martinovića. Dobronić će dobiti uvodnih 20 minuta izlaganja i tad kreću pojedine rasprave.
Na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić podnijet će u utorak izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. koja je na vrh dnevnog reda "pogurala" oporba prikupljanjem potpisa kako bi se raspravili u roku od tjedan dana.
Izvješća zapela u Saboru, oporba ih pogurala na dnevni red
Vlada je dala pozitivno mišljenje na oba izvješća predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića i predložila Saboru da ih prihvati. No, zapela su na saborskom dnevnom redu, i to još od svibnja 2021. godine, kada je uvršteno ono za 2020. godinu, te od travnja 2022. za 2021. godinu
Da rasprava o Izvješćima kasni, upozorio je na početku sjednice Odbora SDP-ov Peđa Grbin zatraživši stanku koju mu je predsjednik Odbora SDP-ov Mišel Jakšić odobrio. ''Nismo tu samo da kritiziramo one koji ih podnose, nego i da se raspravi kako popraviti stanje u pravosuđu'', kazao je Grbin.
Stanku je zbog kašnjenja rasprave zatražio i Nikola Grmoja iz Mosta, koji je podsjetio i na stav Vrhovnog suda u slučaju franak, a koja ide u korist banaka, kako je ustvrdio.
'A gdje je ministar'
U Izvješćima se vidi sustavno potkapacitiranje pravosuđa od strane HDZ-a, ustvrdila je Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka, koja je također zatražila stanku, kao i Vesna Nađ iz Socijaldemokrata.
Nađ je upozorila da bi raspravi trebao prisustvovati i ministar pravosuđa koji nije tu.
''Sudovi sude u špajzlama'', kazala je i zapitala tko će u budućnosti suditi: ''Nepalci? Ne mogu Nepalci biti suci jer nisu hrvatski državljani''.
Čini mi se da ste vi tu Don Kihot, idete na vjetrenjače, a vjetrenjače samo lete'', kazala je Nađ Dobroniću.
I ostali su tražili stanke, a Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta (DP) poželio je dobrodošlicu Dobroniću i dodao kako stanje pokazuje da jedna osoba ne može popraviti pravosuđe.
Dobronić podnosi izvještaj
"Drago mi je da Odboru mogu iznijeti neke osnovne podatke o stanju u pravosuđu za 2020. i 2021. godinu", započeo je Dobronić.
"2020. pandemijske godine malo je porastao priljev predmeta, kao i godinu iza. To je oko milijun i 300 tisuća novih predmeta. Sudovi su riješili neznatno manje od tog broja. Dijelom je to zbog problema koji je izazvao covid, a onda su sudovi imali problema u organizaciji rasprava jer se u mnogim slučajevima sudnice toliko male da se nije mogao poštovati razmak. Unatoč tome se radilo, ali u smanjenom obliku.
Sudove se kontinuirano zatrpava, dijelom i zbog franka
Broj sudaca se svake godine smanjuje. Dio njih odlazi u mirovinu. Što se tiče dobne strukture sudaca, nijedan nije mlađi od 30 godina. Mislim da bi trebalo inzistirati da se poboljšaju neke stvari kod pravosudnih ispita iako ide dosta dobro.
Ako se gleda po kategorijama sudova, broj predmeta se postupno smanjuje. No, kontinuirano se zatrpava predmetima. Dijelom je to sistemske naravi - ako imate probleme s CHF kreditima, to je najmanje 100.000 predmeta pred Općinskim sudovima i kad toga ne bi bilo, situacija bi bila znantno bolja. No, puno je različitih uzroka sistemske prirode.
Sustav raspoređuje slučajeve po županijama
Što se tiče brzine rješavanja, na razini županijskih sudova ostvaren je značajan napredak i tome je pridonijela jedna od rijetkih inovacija - sustav po kojem se žalbe raspodjeluju na sve županijske sudove i tako su se stvari ubrzale. Prije smo imali situaciju da su Županijski sudovi u velikim gradovima bili pretrpani, a drugi su imali manje predmeta. Sad se to ujednačilo.
Na Visokom trgovačkom sudu značajno se smanjio broj neriješenih predmeta pa su i oni sad dosta brzi u rješavanju, imaju manji broj zaostataka. Dijelom je to išlo na uštrb kvalitete, no to će biti glavni zadatak u razdoblju nakon što se uspijemo osloboditi stalnog pritiska novih predmeta.
Situacija još uvijek škripi na prvostupanjskim sudovima, kako općinskim tako i trgovačkim. CHF krediti su glavni razlog tome na općinskim sudovima.
Zemljišno-knjižni odjeli 'štekaju'
Problem je rad zemljišno-knjižnih odjela. Tu ima velikih razlika. Zahtjevi na kontinentu rješavaju se dosta brzo, ali na obali imamo dosta problema i to su razlozi dijelom povijesni jer tamo dugo ljudi nisu vodili računa o upisu vlasništva i puno ih je koji dijele istu nekretninu. Jedan od razloga je taj da na vrijeme nisu dobili odobrenje za zapošljavanje većeg broja referenata što je bilo nužno. I to je dovelo do zastoja.
Upravni sudovi uvijek su bili dobri, tradicionalno su brzi i tu nema posebnih problema. Može se reći za specijalizirani Visoki prekršajni sud, odnosno suce, tu postoji sistemski problem na razini prvog stupnja. Od 2019. su prekršajni sudovi ukiniti i spojeni s općinskim pa su predsjednici općinskih sudova smanjivali broj prekršajnih sudaca i prebacivali ih na druge odjele pa je to, logično, rezultiralo time da je smanjena efikasnost u dovršavanju predmeta.
Prepolovili broj neriješenih predmeta
Smanjuje se broj starih predmeta. Dodatno sam naložio svim županijskim sudovima da dostavljaju izvještaje o starim predmetima i koji su rezultati odluka suda u Strasborgu. Broj se smanjuje. Išlo bi još bolje kad bi se sucima to više vrednovalo jer u takve slučajeve treba uložiti više energije.", navodi predsjednik Vrhovnog suda.
Vrhovni sud je bio zatrpan prijedlozima, oni su se sad smanjili. U razdoblju otkad sam imenovan uspjeli smo deset sudacca prebaciti na Vrhovni sud. Pokazali su se kao jako dobri. 12.000 neriješenih predmeta smanjili smo na šest ili sedam."
'Temeljni zakon ne smije se mijenjati zbog dva slučaja koja se sviđaju vladajućima'
Očekuje se da će oporba, uz informacije o stanju sudbene vlasti, inzistirati i na raspravama o brojnim aferama kojima se bavi pravosuđe. Među temama o kojima se može očekivati rasprava je i premijerova najava vezana uz izmjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku zbog curenja informacija iz istraga.
Na temu izmjena Zakona o kaznenom postupku zbog curenja informacija iz istraga Dobronić se već javno nepovoljno izjasnio.
Naime, Dobronić je u nedavnom intervjuu N1 televiziji izjavio da se važan, temeljni zakon poput Zakona o kaznenom postupku ne smije mijenjati zbog dva slučaja koja se nisu svidjela vladajućoj garnituri. Uz tu problematiku, oporbenjaci s Dobronićem, uz ostalo, posebno žele razgovarati i o pravosudnom aspektu slučaja Franak.
