Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković sa stranačkim je izaslanstvom i predsjedničkim kandidatom Draganom Primorcem u utorak, povodom 25. godišnjice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, položio vijenac i zapalio svijeću na njegovom grobu na Mirogoju.
"Danas je 25. obljetnica od smrti prvog hrvatskoga predsjednika, utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana. Došli smo kako bismo još jednom iskazali poštovanje prema najvećem hrvatskom državniku u povijesti, čovjeku koji je predvodio proces nastanka suvremene Hrvatske, demokratskih procesa i međunarodnog priznanja, ali najvažnije predvodio je oslobađanje i obranu Hrvatske u Domovinskom ratu zajedno s hrvatskim braniteljima i hrvatskim narodom stvarajući slobodnu demokratsku i neovisnu Hrvatsku", izjavio je Plenković novinarima.
Hrvatska se, podsjetio je, 1990-tih godina za razliku od drugih zemalja srednje i istočne Europe morala nositi s velikosrpskom agresijom Miloševićevog režima, a okupiranim područjima, ubijenima, prognanima, teškom situacijom u okruženju, osobito u BiH.
"Predsjednik Tuđman je uvijek imao i državničku viziju i snagu da tako komplicirane i zamršene okolnosti u kojima se hrvatski narod u samom početku suvremene Hrvatske našao, pronađe rješenja - i za oslobađanje okupiranih teritorija, a kasnije i za vještu, mudru aktivnost oko mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja", naglasio je.
"Ostat će upamćen kao čovjek koji je predvodio sve ključne procese 1990-tih godina. Njegova uspomena je Hrvatska i njegova ostavština. Stoga, svi mi danas koji smo u poziciji da predvodimo i HDZ i Vladu cijenimo njegov doprinos jer su upravo vrijednosti na kojima je gradio ono što nas i dalje vodi u našim aktivnostima", zaključio je predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković.
Branio i ministricu Ninu Obuljen Koržinek
Premijer Andrej Plenković rekao je i kako bi svakome poželio ministricu kulture kakva je Nina Obuljen Koržinek i time ponovno odbacio teze o njezinoj povezanosti s aferom Geodetski fakultet o kojima pišu mediji.
Tjednik Nacional objavio je da im je visoki dužnosnik administracije premijera otkrio kako Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu i dalje aktivno radi na tome da dokaže kaznenu odgovornost ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek zbog uloge koju je imala u aferi Geodetski fakultet.
"Nisam čitao i uopće me ne zanima što oni pišu, niti to pabirčenje nekih nenavedenih izvora. Ne zanimaju me ni ovi koji su objavili, ni ovi anonimni izvori. Ja bih svakome poželio da ima ministricu kulture kao što je Nina Obuljen Koržinek", rekao je Plenković novinarima nakon obilježavanja 25. godišnjice smrti dr. Franje Tuđmana.
"Što hoćete vam kažem, da sam zaljubljen u Ninu? Imam suprugu koju volim i Ninu u koju sam afektivno zaljubljen kao ministricu", rekao je odgovarajući na opetovano pitanje vjeruje li on ministrici u potpunosti.
Glavni državni odvjetnik odlučuje o nadležnosti
Upitan može li doći do situacije da glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odlučuje o nadležnosti u slučaju Geodezija kao što je to bilo u slučaju bivšeg ministra Beroša, premijer je poručio kako će uvijek odlučivati onaj koji je po zakonu iz 2017. nadležan, a to je glavni državni odvjetnik.
"Tada se nije znalo tko će biti glavni državni odvjetnik. Ta tema može biti samo tema onome tko ništa ne zna o EPPO-u, o uredbi o EPPO-u, o tome kako se odlučuje o eventualnom sukobu nadležnosti između ureda EPPO-a i nacionalnog tijela kaznenog progona", ustvrdio je.
To je "čista politička orkestracija poluinformiranih, neinformiranih ili namjerno zlonamjernih aktera na političkoj i pravnoj sceni", dodao je, uz poruku kako je stvar jasna.
Snimanja 3D nisu nadležnost EPPO-a
"Imamo kazneno djelo za koje su osumnjičeni neki ljudi na Geodetskom fakultetu gdje su nedvojbeno korištena sredstva iz Kohezijskog fonda i to je, bez ikakve dileme, uz moju bezrezervnu podršku, nadležnost EPPO-a. Snimanja 3D koja su se odvila i koja su plaćena sredstvima iz državnog proračuna nisu njihova nadležnost i točka", istaknuo je premijer.
Na najavu SDP-ovog Peđe Grbina da će se iduće godine izabrati ili samo dva nova ustavna suca ili nijednog, umjesto njih tri, kako bi "spriječili da ekipa predvođena 'Šeksparovićem' ponovno napravi cirkus", Plenković je rekao kako se vidi politička volja za "opstrukcijom i destrukcijom hrvatskih institucija".
"Oni svjesno i namjerno, danas, unaprijed godinu ili godinu i pol dana, govore da neće izabrati nekoga tko bi bio što, jezičac na vagi? To je zastrašujuće. Imamo posla zaista s nedoraslom i nedostojnom strankom upravljanja Hrvatskom", poručio je Plenković.
Govoreći o predsjedničkim izborima, poručio je kako za 20-ak dana Dragan Primorac treba postati predsjednik Hrvatske, a aktualni predsjednik Republike Zoran Milanović prošlost.
"To bi bilo blagotvorno za hrvatsko društvo. Sve ove metastaze tog karcinoma koji je Milanović - u pet godina bilanca nula, postignuća nula, destrukcija, primitivizam, divljaštvo, agresija, politička nekultura do maksimuma, ne znam koja država sebi to želi priuštiti", ocijenio je Plenković.
Plenković je izjavio da postoje oni koji pretjerano dižu cijene, a da Vlada analizira situaciju s politikom cijena te će razmotriti koje još korake može poduzeti.
Dr. Franjo Tuđman (1922.-1999.) hrvatski povjesničar, političar i državnik bio je predsjednik Republike Hrvatske od 1992. do svoje smrti 1999.. Od 1941. sudjelovao je u antifašističkom pokretu. Nakon II. svjetskog rata završio je studij u Beogradu na Višoj vojnoj akademiji, a iako je 1960. promaknut u čin generala, sljedeće godine napustio je vojnu službu i posvetio se znanstvenom i publicističkom radu. U Zagrebu je 1961. osnovao Institut za historiju radničkoga pokreta gdje je obnašao dužnost direktora do 1967. godine. Profesorom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1963., a doktorom povijesnih znanosti postaje 1965. godine.
Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima, održanima u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, u Saboru je 30. svibnja 1990. izabran za predsjednika Predsjedništva tada još SR Hrvatske. Nakon donošenja novoga demokratskog Ustava 22. prosinca 1990. – na neposrednim je predsjedničkim izborima u kolovozu 1992. izabran za Predsjednika hrvatske države. Ponovo je izabran za Predsjednika u lipnju 1997. godine. Svojim uspješnim vodstvom hrvatske unutarnje i vanjske politike te vojno-redarstvenih akcija i operacija tijekom Domovinskog rata dao je ključan povijesni doprinos suverenosti, samostalnosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.
POGLEDAJTE VIDEO: Mojmira zatekla Dragana Primorca pitanjem: 'Zanimljivo, vrlo zanimljivo'
