Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je na svečanom primanju u iločkome Gradskom muzeju u povodu 26. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i 20. obljetnice završetka mirne reintegracije da hrvatski narod nije želio rat ni žrtve te da danas, 27 godina nakon rata, Hrvatska Srbiji pruža ruku mira i suradnje.
"Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele. Stojeći nadomak granice s Republikom Srbijom, mi i danas našim susjedima pružamo ruku mira i suradnje u nadi da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja, kao i za suradnju u svim pitanjima i novim izazovima kojima nas može izložiti budućnost", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.
Zajednička budućnost
Posebice je istaknula ulogu voditelja misije UNTAES-a, generala Jacquesa Paula Kleina, koji je, kako je rekla, svojom diplomatskom vještinom i ljudskim vrlinama iznimno pridonio uspjehu misije te predstavnicima srpske manjine koji su "tada prepoznali povijesni trenutak i dali svoj doprinos uspjehu mirne reintegracije".
Gledajući zajedničku budućnost, Republika Hrvatska daje trajnu potporu konsolidaciji šireg europskog prostora ulaskom svih država jugoistočne Europe u Europsku uniju, a onih koji to žele i u Sjevernoatlantski savez, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.
Na svečanom primanju, osim članova diplomatskog zbora akreditiranih u Republici Hrvatskoj, bili su ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić, đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, gradonačelnica Iloka Marina Budimir i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, sudionica u procesu mirne reintegracije Vesna Škare-Ožbolt i drugi uglednici.
Ostvarena dva cilja
Hrvatska predsjednica također je rekla kako je Republika Hrvatska u prošlih 27 godina, koliko je prisutna u međunarodnom životu, osim članstva u Ujedinjenim narodima i mnogim drugim svjetskim i europskim asocijacijama, ostvarila dva primarna vanjskopolitička cilja: članstvo u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu.
"Predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. treba biti motivacijski čimbenik, kako za državnu upravu, tako i za sve naše građane. Visoko vrednujemo naše transatlantsko savezništvo i podupiremo daljnje jačanje ovog savezništva na temelju vjerodostojnog i odgovornog prinosa Republike Hrvatske", rekla je, dodajući kako posebice izdvaja Inicijativu triju mora koja, ocijenila je, afirmira snažni srednjoeuropski povijesni, duhovni, kulturni, politički i gospodarski prostor koji sve više postaje kralježnicom Europe na korist mira, suradnje i napretka i država u nju uključenih te cijele Europske unije.
Demografska obnova
Istaknula je i poblem demografske obnove s kojim se, kako je rekla, suočavaju i mnoge druge europske države, pa i one gospodarski razvijenije od Hrvatske. To jasno upućuje da rješenje problema nije samo u gospodarskom razvoju i materijalnom standardu, nego i duhovnim sadržajima o kojima ovisi stabilan razvoj svakog pojedinog društva, kao što su kulturni, prosvjetni i odgojni, ocijenila je, dodajući kako je, uz otvaranje sigurne životne perspektive mladima, za Europu danas od primarne važnosti jačati sadržaje zajedničkog europskog identiteta.
Po njezinim riječima, među prioritetima hrvatske državne politike jest i daljnje učvršćivanje veza s mnogobrojnim iseljeništvom, s hrvatskim manjinama u europskim zemljama i s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, s kojima nas "vežu jedinstveni nacionalni interesi, čvrsto usidreni i Ustavom Republike Hrvatske, te odgovornost što je imamo kao država potpisnica Washingtonskoga i Daytonskog sporazuma". Zaštita konstitutivnosti hrvatskoga naroda i ravnopravnost svih naroda u BiH od ključne su važnostii za stabilnost jugoistočne Europe, ocijenila je Kolinda Grabar-Kitarović.
Uime diplomatskog zbora hrvatskoj predsjednici zahvalio je na primanju doajen diplomatskog zbora u Republici Hrvatskoj apostolski nuncij, mons. Giuseppe Pinta.
Predsjednica Grabar-Kitarović sastala se u Iloku s gradonačelnicom Marinom Budimir, a posjetila je i iločku osnovnu školu. Prije podne je bila u vukovarskoj tvornici Borovu te u osječkoj humanitarnoj udruzi "Rijeka ljubavi".
