"U razdoblju koje je pred nama moramo pokazati više spremnosti i odlučnosti u stvaranju nove i dobro osmišljene ambiciozne energetske politike. Politike koja će prije svega dati odgovore na izazove pred nama, uvažiti realnosti sve bržih i intenzivnijih promjena te u cijelosti valorizirati naše razvojne potencijale", kazala je Grabar Kitarović na konferenciji "Nova hrvatska energetska strategija" u organizaciji Jutarnjeg lista.
Smjernice za hrvatsku energetiku
Navela je pet smjernica kakva bi energetska strategija trebala biti.
Prvo, hrvatska energetska politika morala bi dinamičnije i konzistentnije pratiti i primjenjivati zahtjeve europske energetske politike. "Hrvatskoj nedostaju ključni strateški dokumenti za razdoblje do 2050. godine", kazala je predsjednica, napominjući da postojeći dokumenti nisu aktualni, ne sagledavaju razdoblje nakon 2020. i ne nude rješenja za aktualne, odnosno postojeće, a kamoli za predvidljive buduće probleme.
Drugo, strategija bi morala uvažiti promjene koje donosi velika tranzicija energetskog sektora od ugljičnog prema nisko-ugljičnom. Ti procesi duboko mijenjaju odnose u energetici, potiču tehnološki razvoj i industrijalizaciju. Dobro osmišljena i ambiciozna energetska politika prepoznat će ove promjene i iskoristiti ih za napredak i razvoj ne samo energetike nego i gospodarstva u cjelini, rekla je Grabar-Kitarović.
Kao treće je navela da ta strategija mora predvidjeti ključne energetske projekte u koje će se investirati, a njome se moraju dokinuti i lutanja u integraciji obnovljivih izvora energije, sustavno razmotriti njihova primjena u proizvodnji toplinske i rashladne energije te unijeti korjenite promjene u sektor biogoriva.
Četvrto, strategija bi, kako je kazala, morala prepoznati i važnost povezivanja hrvatskog plinskog sustava s istočnim susjedstvom, prema Srbiji i Bosni i Hercegovini te prema sjeveroistoku, odnosno Mađarskoj i Ukrajini.
Za energetsku sigurnost Hrvatske i Srednje Europe, kako je navela, od posebnog je interesa izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda i povezivanje s plinovodnim sustavom TAP.
"U tom kontekstu vjerujem kako će nova hrvatska energetska strategija predvidjeti za Hrvatsku najprihvatljiviju opciju i model izgradnje LNG terminala", kazala je.
Kao petu smjernicu navela je da bi strategija morala prepoznati kako nam članstvo u EU omogućava bolje iskorištenje geostrateškog položaja. U tom smislu važno je geostrateški položaj države staviti u funkciju kako vlastitog tako i energetskog razvoja EU, izjavila je te dodala da to od početka mandata zagovara kroz Inicijativu triju mora.
Inicijativa triju mora
"Inicijativa triju mora, koju zastupam zajedno s predsjednikom Poljske Andrzejom Dudom, s jedne strane respektira činjenicu da je energetska infrastruktura u Europi uglavnom izgrađena u smjeru istok-zapad. No, s druge strane, Inicijativa upućuje na potrebu izgradnje i uvezivanje energetske infrastrukture u smjeru sjever-jug za koju se u cilju sigurnosti i diverzifikacije opskrbe energentima između ostalog zauzima i Višegradska skupina", izjavila je predsjednica.
Podsjetila je i na događaje tijekom zima 2006. i 2009., kada su građanima i gospodarstvima pojedinih europskih država uvedene redukcije plina radi odnosa u međunarodnom okruženju. Inicijativa triju mora, kako je rekla, zagovara energetske projekte koji bi takve događaje i prijetnje gospodarskoj i političkoj stabinosti država dokinuli zauvijek.
Inicijativa u kontekstu europske politike energetske sigurnosti respektira i važnost diverzifikacije opskrbe energijom i rizike prevelike ovisnosti pojedinih država o uvozu energije iz jednog dobavnog pravca. Stoga Inicijativa nudi dodatne kapacitete za ukapljeni plin u Poljskoj i u Hrvatskoj. Njihovim povezivanjem zauvijek bi se dokinula neizvjesnost i nesigurnost na prostoru od Baltika do Jadrana i Crnoga mora i za kompletan srednjeeuorpski prostor, poručila je Grabar-Kitarović.
Nedostaju kriteriji, procedure za borbu protiv korupcije
Istaknula je i da bi se realiziralo navedene ciljeve i odgovorilo na sva postavljena pitanja, da se mora riješiti probleme s kojim smo suočeni već dulje vrijeme - probleme zakočenosti sustava i nemogućnosti donošenja odluka te je napomenula da je borba protiv korupcije bila nužna i da ju je potrebno i dalje provoditi.
No, kaže kako pritom nedostaju jasno postavljeni kriteriji, procedure, pravila ponašanja pa i postavljeni ciljevi i strategije na svim razinama.
"Takav prazan prostor prepušten je spekulacijama, izrazito naglašenom neargumentiranom i populističkom nastupu interesnih skupina. To je stvorilo klimu u društvu koja nas koči u donošenju odluka i dovodi do opetovanog propuštanja pozitivnih prilika za Republiku Hrvatsku. Taj se krug opstrukcije mora prekinuti kako bi se svi u državi, od dužnosnika do namještenika, prestali bojati raditi svoj posao i donositi odluke o svojim svakodnevnim zadaćama i aktivnostima. O ovome ovisi i pravovremeno donošenje i provođenje nove hrvatske energetske strategije i svih relevantnih povezanih projekata", navodi predsjednica.
Dobrović najavio zaokret u dosadašnjoj energetskoj politici
Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović rekao je kako Vlada i Ministarstvo kreću u promjenu i zaokret u dosadašnjoj energetskoj politici.
"Sigurnost opskrbe, cjenovna pristupačnost i konkurentnost, dobra perspektiva za izazove novog doba je ono što energetski sustav treba imati. To su novi izazovi i stoga planiramo razvoj sigurnog, dostupnog i ekološki održivog energetksog ustsva Hrvatske", kazao je.
Istaknuo je kako Hrvatska treba biti fokusirana na svoje ciljeve koji će se definirati strateškim dokumentima, a to su niskougljična strategija i energetska strategija.
Smatra kako Hrvatska treba koristiti svoje brojne prednosti, ispraviti pojedine greške i krenuti hrabro putem razvoja neiskorišenih potencijala koji su joj na raspolaganju.
Naveo je pritom obnovljive izvore energije (OIE), ne samo vjetar, već i energiju sunca. Također je kazao kako je važno jačanje kapaciteta za prihvat i uravnoteženje OIE, financijski zdrav i uređen sustav poticanja, ključni energetski projekti poput LNG terminala na Krku, Jadransko-jonskog plinovoda, zaštite i korištenja rijeke Save poznat kao Zagreb na Savi.
"Pred nama je veliki posao, a naš krajnji cilj je osigurati neovisan, pouzdan, ekonomski uravnotežen i ekološki održiv energetski sustav Republike Hrvatske", poručio je Dobrović.
