Obilaskom nacionalnog muzeja dragog kamenja u Teheranu, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović završila je u četvrtak svoj trodnevni službeni posjet Iranu, kojemu je glavni cilj bio jačanje političkih i gospodarskih veza s tom zemljom pošto su joj u siječnju ukinute UN-ove sankcije.
Grabar-Kitarović je u Iran došla u pratnji velikog izaslanstva u kojemu je uz trojicu ministara bilo i sedamdeset hrvatskih gospodarstvenika. Tijekom boravka u Teheranu susrela se s gotovo svim najvišim iranskim dužnosnicima, no naglasak njezina posjeta ipak je bio na gospodarstvu - potpisana su dva sporazuma o suradnji, održan je iransko-hrvatski gospodarski forum, a predstavnici hrvatskih tvrtki ostvarili su brojne kontakte s iranskim kolegama.
"Vjerujem da će gospodarski forum i potpisivanje sporazuma o suradnji dati zamah kako bi se razvila trgovinska razmjena, te ulaganja i sve druge vrste poslovanja", rekla je Grabar-Kitarović.
Hrvatski i iranski dužnosnici ocijenili su uspješnima razgovore o jačanju gospodarskih odnosa te naglasili da bi Hrvatska zahvaljujući svom zemljopisnom položaju mogla postati ulaznim vratima u Europsku uniju za iranske tvrtke, dok je politički aspekt posjeta također ocijenjen vrlo povoljno.
Tradicionalno dobri odnosi - položaj muslimana u Hrvatskoj primjer za druge
Hrvatsku predsjednicu primili su gotovo svi najviši iranski dužnosnici, a najviše medijske pozornosti privukao je sastanak s iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem održan u predsjedničkoj palači u Teheranu u srijedu. Istoga je dana bio najavljen i susret s ajatolahom Alijem Hameneijem, no otkazan je zbog lošeg zdravstvenog stanja 76-godišnjeg iranskog vrhovnog vođe.
Rohani i Grabar-Kitarović su razgovarali o jačanju bilateralne gospodarske suradnje i izgradnji mira i stabilnosti na Balkanu i na Bliskom istoku, a osobito su istaknuli svoje zadovoljstvo položajem islamske zajednice u Hrvatskoj koji može biti primjer "ne samo u europskim, već i u svjetskim okvirima".
Također su istaknuli tradicionalno dobre odnose između dviju zemalja, te "zajedničke povijesne i kulturne točke" koje povezuju Hrvatsku i Iran.
Iranski predsjednik je osobito naglasio nedavnu proslavu 100. obljetnice priznanja islama kao službene religije u Hrvatskoj. "Složili smo se da je potreban dijalog među religijama kako bi se ostvarilo jedinstvo i suradnja. Smatramo da je dolazak zagrebačkog muftije Aziza Hasanovića u izaslanstvu predsjednice dokaz da postoji poštovanje i respekt prema muslimanima u Hrvatskoj", kazao je Rohani.
"To smatramo uzorom za odnose prema muslimanima koji bi trebale slijediti i druge zemlje", naglasio je Rohani.
Ukidanje sankcija pokrenulo utrku za ulazak na iransko tržište
Nakon višegodišnje međunarodne izolacije i UN-ovih sancija koje su svjetske sile nametnule Iranu zbog sumnje da razvija nuklearno oružje, Teheran je u travnju prošle godine nakon dugotrajnih pregovora u Laussanei postigao dogovor sa skupinom P5+1 (pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a + Njemačka) o postupnom ukidanju sankcija u zamjenu za reduciranje iranskog nuklearnog programa.
U srpnju 2015. u Beču je potpisan konačni sporazum kojim je predviđeno ukidanje sankcija od siječnja ove godine, a 16. siječnja službeno je objavljeno da se sankcije ukidaju pošto je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila da je Iran ispunio svoj dio sporazuma postignutog sa šest svjetskih sila.
Ta je objava označila početak međunarodne utrke za ulazak na veliko iransko tržište i obnovu gospodarskih veza s tom drevnom srednjoazijskom silom koja ima više od 80 milijuna stanovnika.
Vrlo brzo nakon ukidanja sankcija, već krajem siječnja, iranski je predsjednik posjetio Italiju i Francusku gdje je potpisao desetke trgovinskih i gospodarskih sporazuma vrijednih više desetaka milijarda eura. No, Kinezi su bili još brži - kineski predsjednik Xi Jinping je točno tjedan dana nakon zelenog svjetla UN-a došao u Teheran i sa sobom doveo dužnosnike i gospodarstvenike koji su s iranskim kolegama potpisali 17 sporazuma koji bi kroz deset godina trgovinsku razmjenu između dviju zemalja trebali povećati na 600 milijarda dolara na godišnjoj razini.
Hrvatsko gospodarstvo naravno ne može ni sanjati o sličnim brojkama, no ipak je posjet hrvatske predsjednice i gospodarskog izaslanstva vrlo važan budući da je riječ o jednom od prvih takvih posjeta iz europskih zemalja Iranu nakon ukidanja sankcija. Dužnosnici i diplomati su ovakav format posjeta, osobito zbog vrlo srdačnog dočeka domaćina i optimističnih najava buduće gospodarske suradnje, ocijenili velikim uspjehom.
"Naši odnosi unazad nekoliko godina s obzirom na sankcije koje su bile nametnute nisu bili zadovoljavajući i na razini, no dolaskom predsjednice u Iran odlučili smo odlučnije realizirati naše dogovore i proširiti naše gospodarske odnose, najviše u području energetike i transporta", rekao je Rohani.
"Dolazak ovako velike delegacije gospodarstvanika pokazuje da postoji politička volja da se naši odnosi dignu na višu razinu", dodao je iranski predsjednik.
Hrvatska i Iran saveznici u borbi protiv terorizma
Osim s Rohanijem, hrvatska predsjednica sastala se u Teheranu i s drugim visokim dužnosnicima, s ministrom vanjskih poslova Džavadom Zarifom, predsjednikom parlamenta Alijem Laridžanijem, te s bivšim predsjednikom i čelnikom vrlo utjecajnog Vijeća za razlikovanje svrishodnosti ajatolahom Akbarom Hashemijem Rafsandžanijem.
Među najvažnijim temama njezinih razgovora bila su i pitanja međunarodne sigurnosti i stabilnosti, te borba protiv terorizma. "Obje strane su potvrdile odlučnost i važnost u borbi protiv terorizma te izrazili interes za suradnju između Irana i Europske unije", kazao je Rohani.
Grabar-Kitarović je rekla da "ne može dovoljno naglasiti ključnu ulogu koju Iran igra u ovome dijelu svijeta". "Želim sa svoje strane i sa strane Hrvatske kao članice Europske unije ohrabriti napore Irana, ali i drugih država s ovih prostora na postizanju mira i stabilnosti", dodala je Grabar-Kitarović.
Posjet gospodarstvenika prvi korak prema povratku na iransko tržište
U predsjedničinoj pratnji bili su ministar gospodarstva Tomislav Panenić, ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar obrane Josip Buljević, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i zagrebački muftija Aziz Hasanović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović, te sedamdesetak gospodarstvenika, među kojima i predstavnici uglednih tvrtki kao što su AD Plastik, Brodosplit, Crodux Plin, Dalekovod, Đuro Đaković Holding, Institut IGH, JGL, Nautički Centar Prgin Grupa, Rotoplast, TŽV Gredelj i Uljanik.
U sklopu posjeta održan je Iransko-hrvatski gospodarski forum, a potpisani su Ugovor o gospodarskoj suradnji između Irana i Hrvatske, te sporazum o suradnji između dviju gospodarskih komora.
Boravak hrvatskih gospodarstvenika u Iranu organizirao je HGK, a
posjet je ocijenjen kao prvi korak Hrvatske prema povratku na
veliko iransko tržište nakon ukidanja UN-ovih sankcija.
Gospodarstvenici su tijekom trodnevnog boravka u Iranu
uspostavili brojne kontakte s iranskim kolegama, a oprezno su
najavljeni i neki konkretni poslovi.
"Nakon ukidanja sankcija mi smo jedna od prvih delegacija koja je
došla u Iran. Naravno da je to izazov i tvrtkama koje su tu već
bile i poslovale, kao i onima koje Iran vide kao novo tržište",
rekao je Panenić.
Iransko-hrvatski gospodarski forum okupio je u Teheranu više od 200 iranskih i hrvatskih gospodarstvenika i ponudio novu razinu optimizma za buduće gospodarske odnose dviju zemalja.
"Ovo je izraz spremnosti i hrvatskog i iranskog vodstva da
naprave sve što je moguće kako bi se aktivirali gospodarski
odnosi, za koje smo danas ocijenili da ne odražavaju svoj pravi
potencijal", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović na otvaranju
foruma, dodajući da je "uvjerena da će i ovaj forum doprinijeti
našoj plodonosnoj suradnji".
"Otvorili ste vrata hrvatskim tvrtkama i sa zadovoljstvom mogu
reći da su hrvatske tvrtke spremne i željne iskoristiti tu
priliku", poručila je Grabar-Kitarović okupljenim iranskim
dužnosnicima i gospodarstvenicima.
Posjet izaslanstva gospodarstvenika zamišljen je kao uspostavljanje okvira za suradnju koja bi prave rezultate trebala dati na srednji i dugi rok, no prvi poslovi hrvatskih tvrtki u Iranu su na pomolu - riječ je konkretno o tvrtkama TŽV Gredelj i AD Plastik.
"Iran je širom otvorio vrata hrvatskim tvrtkama i na nama je da to iskoristimo. Raduje me što je TŽV Gredelj pred potpisivanjem velikog poslovnog ugovora, a to je samo početak", rekao je predsjednik HGK-a Burilović. Ministar Panenić je rekao da je s dijelom izaslanstva posjetio iransku automobilsku industriju - dvije najveće iranske autotvrtke Iran Khodro i Saipa. "Konkretno, AD Plastik je pokrenuo kvalitetne razgovore, a to će se nastaviti nakon foruma", rekao je Panenić.
