Govor mržnje sveprisutan je i online i offline, kod mlađih i kod starijih, kod muškaraca, ali i kod žena.
(Facebook, reddit)
U jeku kampanja, predizbornih tjedana, u komentarima spotova i ispod fotografija kandidata, uvijek možemo naići na hejtanje koje je zadnjih godina doseglo sasvim novu razinu uvreda uz povremene prijetnje, pa čak i smrću... Da mržnje ne smije biti, govori i činjenica da za "želju smrću" iskazanu ispod javne objave osoba može biti kažnjena s nekoliko godina rešetaka i/ili većim "udaranjem po džepu".
Pitali smo poznatu odvjetnicu Vesnu Alaburić koja je granica između "iskazivanja nezadovoljstva" i "pretjerivanja" u komentarima? Odnosno, kako se kažnjava vrijeđanje, a kako prijetnja smrću?
"Pravilo je da osoba koja se smatra povrijeđenom sama pokreće postupak pravne zaštite. Ako se radi o vrijeđanju ili klevetanju, oštećena osoba može u građanskom postupku zahtijevati naknadu štete ili podnijeti privatnu tužbu i u kaznenom postupku zahtijevati kažnjavanje za uvredu ili klevetu. Ne postoji mogućnost da se nekoga kazni zatvorom, jer Kazneni zakon propisuje samo novčanu kaznu za ovu vrstu kaznenih djela", rekla je, pa dodala:
Postoji dvije vrste prijetnje
"Međutim, ako se drugome ozbiljno prijeti nekim zlom sa ciljem da ga se ustraši ili uznemiri, radi se o kaznenom djelu prijetnje. I to se kazneno djelo progoni po privatnoj tužbi, a propisana je kazna zatvora do jedne godine.
Postoji i teži, kvalificirani oblik kaznenog djela prijetnje. To je ozbiljna prijetnja usmrćenjem, tjelesnim ozljeđivanjem ili nanošenjem zla eksplozijom, oružjem i slično. Za to je kazneno djelo propisana kazna zatvora do tri godine, a progon poduzima državno odvjetništvo po prijedlogu oštećene osobe".
A, što se događa kada jedan političar/ka vrijeđa drugog/u u javnom obraćanju, predizbornoj kampanji, na društvenim mrežama, koristi raznorazne prijetnje?
"Za političare ne postoje neka posebna pravna pravila javnog komuniciranja. Oni su za sadržaj svojeg javnog govora odgovorni kao i bilo koji drugi građanin. Valja, ipak, imati na umu da su za politički govor, posebno u vrijeme izborne kampanje, granice slobode govora najšire, kako bi se građanima omogućilo da što potpunije upoznaju kandidate za odgovorne društvene funkcije i kvalificirano odlučuju na izborima. Zato kandidati moraju biti spremni otrpiti sve, čak i nepravične, komentare i kritike", zaključila je Alaburić za RTL.hr.
