Gradski ured za zdravstvo, ako dobije blagoslov Gradske skupštine, planira kupiti nekretninu za smještaj teško bolesnih i umirućih osoba na području Grada Zagreba, koji ima vrlo skromne palijativne kapacitete, i to samo u u zdravstvenim ustanovama. Inicijativa iz Grada za osnivanjem dva hospicija, ali trenutno s obzirom na financijske mogućnosti Grada realizaciju samo jednog, i to za 50 korisnika u zapadnom dijelu grada, nalazi se na dnevnom redu sutrašnje sjednice Gradske skupštine.
- Palijativna skrb u Hrvatskoj: Umirući i teško bolesni ne smiju biti samo dodatni teret i trošak
- Pravo na dostojanstvenu smrt: Hrvatska napokon dobiva još jedan hospicij
O izgradnji hospicija u metropoli priča se već godinama jer u Zagrebu ne postoji niti čvrsto strukturirana i odgovarajuće organizirana skrb za neizlječivo bolesne osobe, niti podrška članovima njihovih obitelji, a i mreža timova i ustanova za palijativnu skrb još uvijek nije dovoljno razvijena.
Podsjetimo, Nacionalni program razvoja palijativne skrbi od 2017. do 2020. predviđa uspostavu sustava palijativne skrbi koji uključuje i pružanje palijativne skrbi u stacionarnim ustanovama specijaliziranima za pružanje palijativne skrbi teško bolesnim i umirućim osobama - hospicijima.
Grad je, valja također podsjetiti, još prošle godine u proljeće tražio fizičke ili pravne osobe koje imaju u vlasništvu neizgrađeno građevinsko zemljište. Na njemu su kanili graditi o vlastitom trošku objekt za smještaj teško bolesnih i umirućih osoba kao samostojeći objekt, po sistemu ‘ključ u ruke’, uz obročnu otplatu kupoprodajne cijene, prema uvjetima koji bi se uredili ugovorom o kupoprodaji, uz rok predaje od 20 mjeseci od sklapanja ugovora o kupoprodaji.
No, "Gradski ured za kontrolu odbio je dva ponuđača jer nisu bili
vlasnici zemljišta gdje su htjeli graditi smještaj za palijativnu
skrb, a sada je donesen novi zaključak, ali samo za zapadni dio
grada te sad ponuđači ne moraju biti vlasnici zemljišta",
upozorila je uoči sjednice gradska zastupnica SDP-a Vesna
Nađ kazavši da sumnjaju u pogodovanje javne
nabave.
Trenutno Grad Zagreb osigurava palijativne krevete u postojećim
zdravstvenim ustanovama i to po 15 palijativnih kreveta u Klinici
za psihijatriju Vrapče i Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan te 34
palijativna kreveta u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti.
Sjednica Gradske skupštine
- Samo jedan ili dva hospicija u Hrvatskoj nisu dovoljni i potrebno je snažno poticati lokalnu zajednicu za razvoj hospicijske palijativne skrbi(Sanjin Strukic/PIXSELL)
Zagreb ima posebne zahtjeve i potrebe zbog svojih specifičnosti, a jedna od njih je povećan broj palijativnih bolesnika u odnosu na druge županije zbog čega dolazi do preopterećenosti postojećeg sustava, navode u nadležnom Gradskom uredu u obrazloženju koje su poslali pred gradske zastupnike i zastupnice. Stoga smatraju da je potrebno uspostaviti najmanje dvije ustanove za palijativnu skrb, od čega bi se jedna nalazila na istočnom dijelu grada, a druga na zapadnom dijelu grada.
Međutim, pozivajući se na trenutne financijske mogućnosti Grada,
Ured predlaže da se u prvoj fazi objavi Poziv za iskazivanje
interesa radi kupnje nekretnine za smještaj teško bolesnih i
umirućih osoba kojem bi cilj bio kupnja objekta samo u zapadnom
dijelu grada.
Prođe li prijedlog Skupštinu, Grad će objaviti poziv za
izkazivanje interesa kojim opet poziva fizičke ili pravne osobe
koje imaju, ovaj put, u vlasništvu neizgrađeno građevinsko
zemljište, odnosno zemljište za koje imaju pravnu osnovu
stjecanja prava vlasništva koje se nalazi na području zapadnog
dijela grada.
Na tom bi zemljištu izgradili o vlastitom trošku objekt za
smještaj teško bolesnih i umirućih osoba kao samostojeći objekt,
po sistemu ‘ključ u ruke’, uz obročnu otplatu kupoprodajne
cijene, prema uvjetima koji bi se uredili ugovorom o kupoprodaji
te uz rok predaje od 20 mjeseci od sklapanja tog ugovora.
- Potreba za skrb o starim, nemoćnim, bolesnim i neizlječivo bolesnim ljudima sve je veća, i još će rasti(Photos)
Prema detaljima iz Skupštini predloženog poziva navodi se da bi lokacija objekta trebala biti u urbaniziranom dijelu grada, blizu ustanova zdravstva i drugih djelatnosti u skladu s potrebama korisnika i mora biti kvalitetno prometno povezana. Na zemljištu oko građevine trebalo bi predvidjeti uređene zelene površine minimalne veličine prema zahtjevima GUP-a odnosno pet metara kvadratnih po korisniku te pješačke staze, kolne površine i parkirališna mjesta (za potrebe trgovine trebalo bi predvidjeti dva parkirališna mjesta, liječničke ordinacije također dva te još dva za kombi vozila za potrebe doma).
Navedeni objekt trebao bi imati oko 6.000 metara četvornih BRP (riječ je o bruto razvijenoj površini - zbroju bruto površina svih etaža jedne zgrade) zatvorene površine (nadzemno i podzemno). Može se sastojati od podruma, dvije etaže i potkrovlja te u njemu treba predvidjeti jedinicu za palijativnu skrb, jedinicu za stacionarno pružanje palijativne skrbi terminalnim bolesnicima, kuhinju, tehnički blok, prostorije za upravu i druge potrebne prateće prostore, pri čemu bi jedinica za stacionarno pružanje palijativne skrbi trebala imati kapacitet 50 korisnika i korisnica.
- Provedba palijativne skrbi donosi mnogo dobra i mijenja odnose u društvu(Pixaybay)
Sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti objekt osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću mora osigurati nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad te mora ispunjavati minimalne zahtjeve prema posebnim propisima za radne I pomoćne prostorije glede sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, kao i zadovoljiti higijensko-tehničke zahtjeve.
Također mora sadržavati elemente neovisnog življenja s osiguranim
pristupom s javne pješačke površine, u pravilu kroz glavni ulaz u
građevinu - sa zasebnim ulazom za stanare i nepokretne osobe -
primjenom najprikladnijih rješenja pristupačnosti za svladavanje
visinskih razlika.
U samom prijedlogu poziva sve je vrlo iscrpno popisano do zadnjeg
detalja, a s
obzirom na to da je riječ o ispitivanju interesa, financijska
sredstva osigurala bi se, predlažu iz Ureda, tek u narednim
proračunskim razdobljima - nakon što Gradska skupština donese
zaključak o izboru najpovoljnije ponude te Grad sklopi ugovor o
kupoprodaji kojim bi se ugovorilo obročno plaćanje kao i drugi
uvjeti kupnje.
