Nestašice pojedinih lijekova u ljekarnama u posljednje su vrijeme nešto malo češće i dulje traju nego inače, ali još uvijek ne i dramatične jer ima zamjenskih lijekova. Međutim, može se pretpostaviti da će ozbiljnije nestašice ipak uslijediti, piše u petak Večernji list.
Problemi u globalnim lancima opskrbe ne smiruju, dok se istovremeno sigurnosne zalihe proizvođača tope. Problem bi mogao produbiti i novi pravilnik o lijekovima koji je u pripremi, a koji će postrožiti kriterije za stavljanje lijekova na listu HZZO-a. Proteklih dana u ljekarnama nije bilo nekih lijekova za povišen krvni tlak, nekih antibiotika, sirupa za sniženje temperature, kortikosteroida, lijekova za snižavanje kolesterola... Međutim, ljekarnici tvrde da nitko u konačnici nije ostao bez lijeka.
U drugoj ljekarni kažu da nerijetko nekog lijeka nema u jednoj ljekarni, ali se kraćom potragom preko mrežnih grupa brzo pronađe u drugoj. To je, međutim, teže u manjim mjestima.
Iz HALMED-a kažu da opskrba lijekovima nije ugrožena jer postoje zamjenske terapije.
Sve više nestašica lijekova posljedica je neodrživog kontinuiranog pritiska na cijene lijekova na recept, iznosi Milka Kosanović iz HUP-a.
''S druge strane, svjedoci smo enormnih povećanja svih proizvodnih troškova: energije, transporta pa i ljudskih resursa. Upravo taj nerazmjer između cijena lijekova i troškova proizvodnje počinje uzorkovati i probleme u proizvodnji i opskrbi lijekovima. Mnoge države u EU postale su svjesne ove problematike i ugroženosti opskrbe lijekovima te su hitno pristupile svojim proizvođačima lijekova kako bi zajedno pronašle modele koji bi jamčili sigurne opskrbe i ubrzano rade na pronalasku održivih modela'', kaže Kosanović.
Dodaje kako su članicama HUP-ove Udruge proizvođača lijekova u zadnjih godinu dana troškovi transporta porasli do 160 posto, troškovi sirovina do 118 posto, troškovi rada do 110 posto, a troškovi energije do čak 330 posto, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.
Problemi diljem Europe
Izraelski proizvođač generičkih lijekova Teva, koji je ujedno I vlasnik Plive, upozorio je ranije kako bi rast troškova energije u Europi mogao bi ubrzati egzodus tvrtki ključnih za proizvodnju ključnih lijekova i dodatno ugroziti nabavne lance.
Tevini dužnosnici ističu i primjer paracetamola. Posljednja europska tvornica paracetamola zatvorena je 2008. godine, čime je Azija ostala primarni izvor proizvodnje. Na vrhuncu pandemije covida 19 Europa je imala problema s opskrbom paracetamolom jer nije imala "polugu ni logistički kapacitet za povećanje proizvodnje u kratkom roku", navodi se u izvješću.
Podsjetimo i druge europske zemlje suočavaju se s nestašicom. Njemačke ljekarne suočavaju se s nestašicom određenih vrsta lijekova čija proizvodnja ovisi o uvozu sirovina iz Azije. Kao uzrok nestašice lijekova navodi se "ogroman financijski pritisak u zdravstvenom sustavu".
Njemački Savezni institut za lijekove i medicinske proizvode je priopćio kako su trenutno zaprimili oko 300 prijava za lijekove kod kojih je zabilježen zastoj u isporuci. Istodobno je priopćeno kako se radi o malom broju s obzirom na činjenicu da je na njemačkom tržištu odobreno preko 100.000 lijekova.
Švicarska se suočava s nestašicom lijekova zbog problema u opskrbnom lancu povezanih s izolacijom zbog COVID-a u Kini i ratom u Europi, priopćilo je udruga farmaceuta te zemlje, javlja Reuters.
"Najvećih problema imamo s lijekovima za djecu, posebno sirupom za snižavanje temperature", rekla je Enea Martinelli iz pharmaSuisse.
Uz to, u Švicarskoj postoji nestašica lijekova za krvni tlak, psihijatrijsku pomoć i lijekova za Parkinsonovu bolest.
