Danas se dogodila svojevrsna kulminacija sukoba oko izbora Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda, između predsjednika Zorana Milanovića, s jedne strane te vladajućih s druge strane. Naime, predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik, Milorad Pupovac, prvo je na svom Facebooku objavio poruke koje mu je slao Milanović, a onda je u obraćanju novinarima optužio Milanovića za pokušaj utjecaja na njega i još neke zastupnike manjina, a vjerojatno kako bi mimo premijera Andreja Plenkovića uspio doći do većine u Saboru.
No, krenimo redom. Nakon što je Zlata Đurđević, Milanovićeva kandidatkinja potvrdila je da će se javiti na novi javni poziv, premijer Plenković u petak je na konferenciji za novinare naglasio da osobno nema ništa protiv nje, ali da je time što se propustila javiti na javni poziv DSV-a samoj sebi dopustila da bude kandidat u protuzakonitoj proceduri.
"Kad netko za ključno mjesto u sudstvu, propusti natječaj pa nakon svega ide s izjavama da ga prihvaćanje predsjednikove ponude mimo zakonske procedure ne diskvalificira, ne ide to tako. Nije to banalna pogreška, krivo parkiranje. Ako netko želi biti predsjednik Vrhovnog suda, mora poštovati zakon Za nas u HDZ-u je tu priča završena. Više nije besprijekorna stručnjakinja prije nego što je sve ovo učinila. Ovo se ne može oprostiti. Ona se događajima zadnjih tjedana diskvalificirala da je Sabor podrži za predsjednicu”, rekao je premijer.
Istaknuo je da Đurđević neće biti predsjednica Vrhovnog suda jer je napravila "wrong choices" te da će na kraju biti izabran netko drugi iako se svi mogu javiti na javni poziv. “To će biti netko tko nije aktualni, tko nije Đurđević, nego netko treći, to je sad sto posto jasno”, zaključio je premijer Plenković.
Milanovićeva kandidatkinja, dakle, teško će do 76 zastupnika koliko ih treba glasati za nju, na prijedlog predsjednika. Barem kako sada stvari stoje. Pupovac je danas optužio Milanovića kako je pokušao formirati svojih 76 zastupnika u Saboru koji bi podržali Đurđević.
'Padobranski pristup'
Potom je Pupovac ustvrdio da Zlatu Đurđević nije kompromitiralo to što se nije javila na prvi javni poziv, nego to što se njezinim imenom raspolaže u pogledu negiranja čitavog niza institucionalnih radnji. Istaknuo je da je za reformu pravosuđa potreban sustavni pristup. “Padobranski nasuprot sistemskom pristupu – uvijek ću birati sistemski. Žao mi je što se na vrijeme nije prepoznalo da padobranski, čije motive ne znamo, ne može biti prikladan za ono što je potrebno napraviti – sistemski, duboki, ozbiljan zahvat, jer to ne može biti ni moja ni bilo čija privatna inicijativa.”
Tu se Pupovac referirao na odluku Ustavnog suda koji je zaključio da predsjednik Republike Hrvatske za predsjednika Vrhovnog suda može predložiti samo onog kandidata koji se javio na javni poziv Državnog sudbenog vijeća (DSV).
Na sve to uslijedila je sad već klasična Milanovićeva usporedba s filmom "Ružni, prljavi, zli", kada je ustvrdio da se krenulo u "divljačku difamaciju" te "pljuvanje i provlačenje po blatu" Zlate Đurđević, pri čemu je Plenković, kako je rekao, karakterno "ružan", Milorad Pupovac prljav jer je rekao da je Đurđević "padobranka", a Gordan Jandroković zao. Naknadno je Pupovac kazao kako nije rekao da je Zlata Đurđević "padobranka", već je mislio na Milanovića
Milanovićev pritisak na zastupnike
Danas je Pupovac na konferenciji za novinare optužio Milanovića da je s pozicije moći pokušao utjecati na njega i zastupnika romske nacionalne manjine, Veljka Kajtazija. "Prvo, od članka 5 Ustava koji kaže da je svatko dužan držati se Ustava, prava i poštivati pravni poredak. Dodao bih, naočito onaj koji traži primjenu ustavnih odredbi. Pokušaj utjecaja na mišljenje i odlučivanje zastupnika protivni su Ustavu. Protivni su odredbama o trodiobi vlasti i samostalnosti mandata zastupnika.
Predsjednik republike, Zoran Milanović, prekršio je i u mom slučaju i u slučaju Kajtazija tu ustavnu obvezu i nastojao utjecati na naša mišljenja, stavove i odluke. Pri tome, služeći se prijetnjama, s pozicije snažnijeg, jer mi nismo ovlašten ni kao zapovjednici oružanih snaga ni kao ljudi kojima tajne službe odgovaraju. Predsjednik je nazvao Kajtazija i nastojao utjecati na njega, pa je rekao da je on ucijenjen, a mene je sumnjičio da sam to uradio iz neke koristi. Zbog toga bi trebao pokrenuti Uskok. To predstavlja destabilizaciju autonomije”, rekao je te pozvao na dokazivanje tvrdnji izrečenih tvrdnji.
Rekao je da je Milanović, koji bi trebao voditi računa o usklađenom radu institucija i stabilnosti ustavnog poretka, radio pritisak na njega, njegov klub te Kajtazija, ali i da je bilo riječi o još nekim zastupnicima koje je slično tretirao. “Ne mogu objasniti do kraja kako je došlo do ovakvih poruka, ništa to ne može objasniti. Ne mogu pojmiti da netko šalje ovakve poruku ljudima koji imaju drugačiji stav”, rekao je. “Nije Zoran Milanović krivo shvatio, nego mu je trebalo da stvori motiv da bi mogao krenuti u još jednu objedu”, odgovorio je na pitanje o “padobrancima”.
“Da, predsjednik je izrazio očekivanja kako bismo trebali glasati, kako bismo se trebali držati. U izravnim telefonskim razgovorima. Kao pokušaj utjecaja sam to doživio. Ali sam mislio da će poštivati našu odluku. I razlog zašto sam bio suzdržan na odboru za Ustav nije bio njegov pritisak nego što moj prijedlog nije prihvaćen”, rekao je.
