Josip Aladrović je prije tjedan dana preuzeo užarenu fotelju ministra Marka Pavića, odnosno došao na čelo Ministarstva rada i mirovinskog sustava i ne čeka ga nimalo lagan posao. Gostujući u Intervjuu tjedna Media servisa kao najmlađi član Vlade komentirao je četvrti krug porezne reforme, referendumsku inicijativu 67 je previše, kako misli nastaviti dijalog sa sindikatima, ali i što planira napraviti u sljedećih godinu dana.
Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavili su četvrti krug porezne refome, u kojem je i mjera ukidanje poreza na dohodak za mlade do 25., i umanjivanje za 50 posto za radnike od 25. do 31. godine života. Na pitanje hoće li ova mjera biti uspješna i ostvariti dobar rezultat, Aladrović je rekao: "Ono što možemo sigurno ustvrditi da možemo imati povjerenja u ministra Marića koji je do sada pokazao kroz porezne reforme da je s vrlo kvalitetnim mjerama polučio rezultat. Što se tiče ove konkretne mjere, smatram da će polučiti rezultat jer ona nije mjera samo porezne politke, nego je i demografska mjera. Imamo određeni odljev mladih ljudi iz Hrvatske i ovo je mjera koja će omogućiti da njima rastu plaće".
Istaknuo je da će sigurno i ove mjere, kao što je bio slučaj i ranije, imati dijelom pozitivne, a dijelom negativne ocjene u javnosti. No uvjerava da će one imati značajan porezni, društveni i financijski efekt na mlade ljude i na gospodarstvo zemlje. Gorući problem kojim se odmah susreo preuzimanjem ministarske funkcije jest mirovinska reforma, odnosno otpor istoj. I dalje poziva na dijalog sindikate, to jest predstavnike inicijative 67 je previše, kojima će službeni poziv uputiti sljedeći tjedan. No oni su jasno rekli - za dijalog je prekasno, sve osim referenduma bi omalovažilo gotovo 750 tisuća građana koji su dali svoj potpis.
"Hoće li se referendum dogoditi to ovisi o Ministarstvu uprave koje je zaduženo za brojanje potpisa. Nakon toga potpisi se vraćaju u Vladu, odnosno u Sabor i Sabor odlučuje hoće li raspisati referendum ili tražiti ocjenu ustavnosti pitanja. Ako Sabor raspiše referendum, referendum će se održati".
Naglašava da veliki broj prikupljenih potpisa za refendum ipak obvezuje. U nastojanju da obnovi Gospodarsko-socijalno vijeće ističe da neće samo mirovinska reforma biti tema.
"Vrlo jasno sam iskomunicirao da želimo socijalni dijalog, da želimo razgovarati sa svim ključnim partnerima u području rada i mirovinskog sustava. U socijalnom dijalogu želim o otvoriti sve teme koje se tiču resora, tu mislim i na minimalnu plaću, na osnovicu državnim i javnim službenicima, možemo razgovarati o kvotama za uvoz radne snage".
Kao najmlađi ministar u Vladi premijera Plenkovića, došao je u jedan od najzahtjevnijih resora pa mnogi sumnjaju u njegove kompetencije i tvrde da ne poznaje sustav. Evo što kaže na takve komentare: "Sigurno imam iskustva s upravljačkih pozicija na kojima sam, siguran sam, odradio dobar posao i taj dobar i kvalitetan rad ću pokazati i u budućem segmentu. Što se tiče samih godina života, mislim da nisu presudne za moj rad, rad bilo kojeg ministra i za rad inače. Bitno je koje kompetencije imamo i kakve ćemo ciljeve polučiti tim radom".
Brojne afere bivših ministara kretale su od imovinske kartice, s kojom je problema imao i sam Aladrović kada nije upisao automobil supruge pa se njim bavi i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
"Jedna automobil je prodan, drugi kupljen. Iste su vrijednosti. Radilo se o mom previdu što nisam učinio na vrijeme. Budući da je predmet još otvoren, ne bih dalje komentirao, ali svakako kakva god odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa bude, ja ću je prihvatiti".
Tvrdi, sad je imovinska kartica točno ispunjena. A dok je bio na čelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, zaradio je kaznene prijave od dijela radnika zavoda i Živog zida i to za malverzacije, pogodovanja, primanje i davanje mita. USKOK je prijavu odbacio jer izvidima nisu došli do nikakvih dokaza. Tvrdi da je HMZO veliki sustav i da nisu svima interesi ispravni, korektni i društveno prihvatljivi.
"Postojala je očito određena skupina djelatnika ili onih koji nisu imali dovoljno posla u svom svakodnevnom radu pa su se, između ostaloga, bavili i ovakvim djelima. Želim naglasiti da sam taj posao obavljao časno, korektno i pošteno. Isto tako želim naglasiti da su napisi medija i tih radnika HZMO-a bili izrazito maliciozni".
Ima svega godinu dana pred sobom, ali ipak dosta planova. Nastavit će s mjere aktivne politike zapošljavanja, a koje nisu ostvarile dobre rezultate će revidirati, ustrajat će i na digitalizaciji HZMO-a, HZZ-a i Regosa i fokus će isto tako biti na što većem povlačenju sredstava iz Europskog socijalnog fonda. Najavio je i uvođenje nacionalne mirovine.
"To je jedan od instituta u borbi protiv siromaštva koji obuhvaća sve one koji imaju barem 65 godina, a nisu stekli uvjete za mirovinu. Mi se ne možemo odreći tih građana, mi njima moramo nešto ponuditi, ponuditi način i model na koji će oni moći biti punopravni članovi ovog društva".
Na pitanje kad bi nacionalne mirovine mogle zaživjeti, objašnjava da trenutno radna skupina razmatra sve modele i uspoređuju se europski modeli koje bismo mogli uvesti.
"Nakon toga ćemo formirati radnu skupinu i tijekom 2020. završiti zakonodavni okvir za nacionalnu mirovinu. To je jedan od ciljeva koji ćemo, siguran sam, ispuniti u sljedećem razdoblju".
A hoće li se uputiti u priču oko rješavanja problema s mirovinama po posebnim propisima?
"Definitivno ćemo napraviti analizu mirovina po posebnim propisima. Prije bilo kakve analize mislim da bi bilo neozbiljno i neodgovorno razgovarati. Vidjet ćemo što ćemo učiniti po tom pitanju u sljedećem razdbolju, ali zasigurno sve ono što budemo radili u kontekstu posebnih i općih propisa mora biti na zadovoljstvo građana RH".
