"Poruka suda je sukladna ukupnoj atmosferi i ponašanju hrvatskih političkih elita koje su nadređene hrvatskim sudskim elitama posljednjih 30 godina. Da Hrvatska ima nešto bolje pravne fakultete, da ima stvarnu neovisnost svog sudstva i da njena politička elita ima stvarnu volju da bude jasna u odnosu na ustašku ili nacističku prošlost, onda se ovakve svari ne bi događale", komentirao je za DW povjesničar Tvrtko Jakovina odluku Visokog prekršajnog suda u Zagrebu o tome da uzvikivanje ustaškog pokliča "Za dom spremni" kojim počinje pjesma 'Bojna Čavoglave' Marka Perkovića Thompsona – nije prekršaj.
Presudu su osudile brojne udruge, antifašisti, predstavnici nacionalnih manjina i stranke lijevo-liberalne opcije. No, samo nekoliko dana kasnije, tek nakon upita brojnih novinara, oglasio se Ustavni sud, koji je iznio stajalište da je riječ o ustaškom pozdravu Nezavisne Države Hrvatske i da taj pozdrav nije u skladu s hrvatskim Ustavom. Ustavni sud podsjeća da je takvo stajalište o pokliču iznosio i nekoliko puta do sada. Međutim, ništa se nakon toga nije dogodilo. Nije pokrenut postupak zabrane pokliča iako je, doduše, Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašista i antifašističkih boraca RH najavio da će predstavnici manjina, antifašisti i potomci stradalih u ustaškim logorima ispitati pravne mogućnosti vezane uz odluku Visokog prekršajnog suda. Namjeravaju se obratiti Vijeću Europe, ne isključuju ni traženje pravde na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Međutim, smatra da bi prije svega Državno odvjetništvo, ali i sam Ustavni sud, trebali preispitati spornu odluku.
Zabrana je jedino ispravno rješenje
Jakovina se, međutim, zalaže za zabranu pokliča. "Trebalo bi ga zabraniti na način na koji je Sieg Heil zabranjen u drugim sredinama, tim više što je cijelo ovo vrijeme pokazalo da se tu ne radi ni o kakvim sentimentima koji su utemeljeni na nekakvoj dubokoj patnji iz vremena Drugog svjetskog rata, i to onih koji su rat izgubili. U Hrvatskoj se vodi politička bitka tako što se dubinski dijeli biračko tijelo ili stanovništvo. Svatko tko želi stabilizaciju odnosa u ovoj zemlji se uz takve popuštajuće politike ne može nadati da će to biti riješeno. To može stvari samo zaoštriti", rekao je Jakovina. To, kaže, samo pogoduje desnici u proteklih 30 godina. Rehabilitacijom takvih politika putem ovakvih pokliča stvara se atmosfera koja ugrožava velik dio stanovništva općenito, ne samo manjina. One će biti ugroženije, prema srpskoj vlada animozitet još od 1990-ih, ali u političkom smislu više nisu najvažnije, smatra Jakovina. Po njemu, najvažnija je borba koja se odvija unutar dominantnog korpusa.
Berlin bi trebao odaslati poruku
Na pitanje hoće li ova presuda ojačati netoleranciju prema manjinama i drugačijima, pogotovo uzmemo li u obzir rastući nacionalizam u Europi, Jakovina odgovara da je u Hrvatskoj riječ o pojavi koja ima zaseban život.
"Međutim, ona će biti pojačana osnaživanjem Alternative za Njemačku ili jačanjem nereakcija prema Orbanu ili njegovim politikama. Dakle, te pojave u okruženju pojačavaju takav trend u Hrvatskoj, ali one, nažalost, očito imaju svoje lokalne odraze ili odraze u mnogim drugim zemljama, kaže. Smatra da bi službeni Berlin trebao poslati jasnu i oštru poruku Zagrebu o tome da se takve politike koje su na djelu u proteklih 30 godina ne smiju tolerirati i prema njima biti popustljiv. Takav tip rezolutno jasne poruke iz Berlina bi mnoge hrvatske političare ušutkao, mada im ne bi promijenio stav, zaključuje.
Veličanje ustaštva
Osim što je na koncertima uzvikivao "Za dom spremni", Thompson je svojedobno pjevao pjesmu "Jasenovac i Gradiška Stara", o ustaškim logorima iz Drugog svjetskog rata u kojoj se spominju "Maksovi mesari" (Maks Luburić, zapovjednik Jasenovca op. a.), "Srbi koje nosi Neretva" i "klaonica u Čapljini".
Zanimljivo je da je pulska gradska vlast svojedobno zabranila Thompsonov koncert u Areni, na što je on tužio Grad, ali je izgubio spor. "Naš stav je vrlo jasan, izvođači koji u svojim nastupima potiču ksenofobiju, ustaštvo i rasnu netoleranciju ne mogu nastupiti u Areni, predstavljalo to danas prekršaj u Hrvatskoj ili ne", objašnjava Boris Miletić, pulski gradonačelnik i predsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS), vladajuće stranke u Puli i Istarskoj županiji. Pula je jedini grad u Hrvatskoj koji je zabranio Thompsonov koncert, kao što je praksa u nekim drugim europskim državama, poput Austrije, Švicarske i Njemačke.
Kontradiktorno sudstvo
Miletić podsjeća da je IDS jedina stranka u državi koja je predložila zakonske izmjene kojima bi se oštro sankcioniralo veličanje ustaštva. "Taj naš zakonski prijedlog od 2016. godine čeka u Saboru koji ga ne želi staviti na dnevni red", izjavio je. Odluku Visokog prekršajnog suda smatra pravosudnom i civilizacijskom sramotom. "Svakom normalnom čovjeku je nepojmljivo da sud može legitimirati pozdrav pod kojim su tisuće ljudi mučene i ubijene, zbog kojeg se 70 godina ispričavamo cijelom svijetu", kazao je predsjednik IDS-a. Odluka suda poručuje da nam je pravosuđe u rasulu, veli on.
"Kako drugačije objasniti da Ustavni sud tvrdi da je poklič zabranjen, a Visoki prekršajni sud da poklič ne predstavlja ni prekršaj? Dodajmo tome i mišljenje vodećih ustavnih stručnjaka koji smatraju da je odluka Visokog prekršajnog suda ništavna jer je izvan njihove sudske nadležnosti i dobit ćete jasnu sliku o hrvatskom pravosuđu. Međutim, najveći problem je odnos institucija prema ustaštvu i njegovim simbolima. Ljudi u Americi i europskim gradovima protestiraju protiv šovinizma i netolerancije, a mi normaliziramo fašizam u javnom prostoru", kaže Miletić. To će, dodaje, imati dugoročne posljedice koje se već mogu vidjeti u radikalizaciji mladih ljudi budući da mnogima ustaški simboli uopće nisu sporni.