Nakon što su veterani HOS-a u centru Jasenovca, nedaleko od bivšeg ustaškog koncentracijskog logora, prošle godine otkrili spomen-obilježje na kojem je uklesano za ‘Za dom spremni’, ne prestaju reakcije i žustre rasprave u javnosti. Sporni pozdrav na ploči u Jasenovcu doveo je i do svojevrsnog raskola u Vladi pa je HDZ-ov koalicijski partner, HNS, zaprijetio i odlaskom iz Vlade, ako se ploča u najhitnijem roku ne ukloni.
Prije nekoliko dana su se stoga u središnjici HDZ-a najuži članovi stranke sastali s premijerom Andrejem Plenkovićem kako bi odlučili što će po tom pitanju učiniti, a sam Plenković je nakon sastanka rekao kako se "traži zakonsko rješenje s kojim bi se pozdrav ‘Za dom spremni’ zamijenio na ploči kako ona ne bi ugrožavala ničije osjećaje".
Dok se u vrhu HDZ-a lome koplja i suprostavljena mišljenja o tome treba li ploču ukloniti ili ne, povjesničar Zlatko Begonja je za Zadarski list objasnio zašto to, prema njegovu mišljenju, ne treba učiniti te zašto poklič "Za dom spremni" nije sporan.
"Ne vidim ničeg spornog u pozdravu "Za dom spremni" jer je riječ o pozdravu koji se koristio u kontekstu vremena stvaranja hrvatske države 90-ih godina i bio sastavni dio HOS-ovog pozdrava. Taj pozdrav u svojoj suštini nema nikakvih loših konotacija i na njega ne treba tako gledati samo zato što se koristio u vrijeme NDH. Kada bismo se rukovodili tom logikom mogli bismo i cijeli hrvatski jezik dovesti u pitanje jer se tim jezikom govorilo i u vrijeme tog režima. A da ne govorimo o kuni koja očito nikome ne smeta. Idemo li dalje u analizu, onda možemo reći i da se pozdrav "dobar dan" koristio u vrijeme NDH, pa hoćemo li ga zato proglasiti ustaškim? Naravno da nećemo", izjavio je zadarski povjesničar.
O Begonji su mediji pisali i prije nekoliko godina kad je kao sveučilišni profesor bio mentor u obrani prvog doktorskog rada o Anti Paveliću.
