Događaje iz sudnice pratili ste UŽIVO na našem portalu.
11:38 Sudac se obratio bankarima i kazao da im je u presudi citirao presude vrhovnih sudova, priznatih stručnjaka i opće usvojenih stajališta. Moli bankare da budu razumni i nađu kompromis, naravno da se presuda ne može ignorirati.
"Ako postane pravomoćna, donijet će nove tužbe, pa vodite računa da će one biti obilne i dugotrajne. Ima podloge da i dalje razmislite o nekom obliku nagodbe. Iako, naravno, ovo što je napisano ostaje", kazao je sudac odvjetnicima bankara.
11:31 "Nije bilo nikakve dileme oko odluke!", kazao je sudac, koji je u sporu protiv osam banaka dao za pravo građanima.
//www.youtube.com/embed/Mn46I2o4_A4
Snimio i montirao: Franjo Tot
11:10 "Ne smije biti manipulacije činjenicama, po Zakonu o zaštiti potrošača, kad se sklapa ugovor. To je bio dio profesionalne odgovornosti banaka – navesti istinite činjenice. Ispalo je u ovom slučaju i da je glavnica promjenjiva i kamatna stopa. To je situacija u kojoj 1 + 1 nije 2, nego se dobiva sinergijski efekt. Ovakva kombinacija i na tako dugi rok je potpuno neprihvatljiva. U presudi sam napisao da se treba potpuno promijeniti bankarska praksa. Ovo što se dogodilo nije slučajno, isto bi se desilo i s eurom da ga HNB ne štiti. Kad su u pitanju potrošački ugovori, smatramo da je rizik previsok da bi bio prihvatljiv", naglasio je sudac Dobronić.
//www.youtube.com/embed/q59fsx5R3Jo
Snimio i montirao: Franjo Tot
"Danas 30 godina nije isto kao 50-ih i 60-ih godina kad je riječ o ugovaranju na tako dugi rok. Taj rok treba skratiti. 30 godina preuzimati obvezu u fluktuirajućem svijetu je potpuno neprihvatljivo! To je TRIVIJALIZACIJA RIZIKA – time se može opisati ono što su banke radile.
Upozorenja bi trebala pisati crvenom bojom, na prvoj stranici, a ne na predzadnjoj ili u općim uvjetima poslovanja. Ovakvo što banke kao profesionalci nikad nisu smjele ponuditi!", izričit je Dobronić.
Kaže i da argumentacija da je do svega došlo zbog američke krize i da se to nije moglo predvidjeti nije na mjestu, te da nije to bilo iznenađenje, kaže sudac citirajući Paula Krugmana. Samo oni koji nisu htjeli vidjeti to nisu vidjeli, zaključio je sudac.
Ne može se teret odluke banke baciti na leđa potrošača
10:50 Sudac govori da odredbe po kojima se mijenjaju kamate nisu mogle biti tako uopćene kroz opće uvjete poslovanja jer je to neprecizno.
"Za realizaciju ovih kredita trebale su vam samo kune. Vaša je samostalna odluka da uzimate druge valute i vaše objašnjenje o promjenjivim kamatnim stopama da su vezane uz libor je pogrešno. Poslovna odluka banke je bila da suprotno preporuci HNB-a uzima i daje kredite u francima. Ne može sad teret te odluke baciti na leđa potrošača", naveo je sudac.
10:30 "Tvrdnja banaka da nisu mogle predvidjeti da će franak tako skočiti nije na mjestu, jer se postavlja pitanje kako to da baš ništa od toga nisu mogle predvidjeti ako im je posao, između ostalog, i praćenje tečajeva i fluktuacija na tržištu", upitao je sudac. Postojala je analiza MMF-a iz 1997. koja je gledala utjecaje na franak s uvođenjem eura, te je zaključak bio da će uvođenje eura dovesti do bijega kapitala iz eurozone i da će doći do pritiska na franak.
'Ignorirali ste ekonomiju kao struku'
"Stajalo je da je neosporno da će biti tog pritiska na franak i unaprijed se računalo na aprecijaciju franka. To je bio rezultat ekonomske znanosti, a argument banaka da niste mogli to predvidjeti znači da ste ignorirali ekonomiju kao struku u ožujku 1997., crno na bijelo, da će doći do pritiska na franak", odrezao je sudac.
"To su znale sve banke i svi ekonomisti, ali su to prešutjele i u tom dijelu banke nisu postupale u dobroj namjeri, a kad se gleda što su bankari potrošačima govorili, da je kamatna stopa povoljna, da uopće nisu spomenuli rizik, čak ni minimum informacije da HNB štiti tečaj kune prema euru, a glavno je da su banke izvjesno znale da će doći do rasta tečaja franka, to sve govori da nisu postupale u dobroj vjeri", rekao je sudac.
Franak je nestabilan
10:18 "Mislim da im u svijesti nije bilo (potrošačima) kako se ova valuta ponaša, jer su je u svijesti vezali uz njemačku marku. Ta valuta (franak op.a.) je sama po sebi nestabilna, to je trebalo jasno i glasno reći. Ne formalno, ali suštinski, kuna je vezana uz euro tako da HNB štiti kunu prema euru i to je bitna razlika u stupnju rizika između kredita u euru i kredita u drugim valutama. To je trebalo reći i upozoriti klijenta. Ovdje se radi o ugovorima na vrlo dugi rok, do 30 godina, koje su potpisivali ljudi koji su imali predodžbu o stabilnoj njemačkoj marki. To je bila obveza banaka da taj rizik objasne (rizik fluktuirajućih valuta op.a.)", jasan je sudac. Kad su potrošači dolazili u banke, osobni bankari su im govorili da je franak stabilan, bez da su naznačili klijentima da se radi o sustavu fluktuirajućih tečajeva, nastavio je.
9:56 U obrazloženju nepravomoćne presude sudac objašnjava i odnos slobode ugovaranja te dopuštenosti valutne klauzule. "Do 1990-ih nijedna ugovorena valutna klauzula nije bila zakonita, no naslijedili smo svijest da kada vežu nešto uz njemačku marku, da mogu zaštititi stvarnu vrijednost. Kad se hrvatska osamostalila, uvela je dopuštenu valutnu klauzulu, ali bez prethodnog iskustva", kazao je sudac. Naveo je i da treba voditi računa da se u svijesti ljudi valuta vezala uz njemačku marku, a to je važno jer je marka opstala do siječnja 2002. - znači u svega dvije godine su došle nove valute (u tužbi se spominju 2003. i 2004. godina).
Mirenjem se moglo ovo izbjeći
9:28 Sudac kaže da banke ne razumiju da Zakon o zaštiti potrošača i udruge potrošača imaju veliku težinu i da je neobično da su odbili njihove pozive na mirenje jer se tako moglo izbjeći negativan publicitet i negativne efekte ove tužbe. "Trebali su tome dati više pažnje, a ne ignorirati pozive udruga i potrošačka prava", kaže sudac Dobronić.
"Za svaku banku su saslušana po dva svjedoka. No, oni sami po sebi nisu bili bitni, saslušani su da se stvori opća slika kako je izgledalo dogovaranje posla u grubim crtama", kaže sudac.
Ljubaznost je utihnula nakon dizanja kamata
"Prigovor ZABA-e i PBZ-a da se ne donosi odluka samo na temelju reklama je na mjestu, ali svjedočenja klijenata pokazuju da nisu odluku donosili samo na osnovu reklame, nego su se oslanjali i na ono što su im govorili osobni bankari. Gotovo jedinstveno smo čuli da banke nisu predale korisnicima na uvid te opće uvjete u kojima se spominje izračun kamatnih stopa", naglasio je sudac.
"Svjedoci su primali obavijesti o promjenama kamatnih stopa, ali ne uvijek i o planu otplate s tim promjenama. Banke su bile ljubazne prilikom sklapanja posla, ali je ljubaznost utihnula s povišenjima kamatnih stopa, tj. kad su ih korisnici tražili obrazloženje zašto je kamata mijenjana", kazao je sudac.
Osobni bankari imali su instrukcije uprave
"Osobni bankari nisu postupali na vlastitu inicijativu, taj obrazac ponašanja je očigledno bio propisan. Osobni bankari postupali su po instrukcijama uprave. Što se tiče oglašavanja, dakle, oglašavanje je gotovo bilo usklađeno, imali su dva-tri tipa oglašavanja, jedno je bilo opća reklama, u kojima banka ništa posebno ne izdvaja, nego naglašava povoljnost svog kredita", naveo je sudac. Druga reklama je bila navođenje kamatnih stopa za franak i euro. Nije točno da ta reklama nije bila zavaravajuća jer je bilo još elemenata na koje je trebalo ukazati u toj reklami, kaže sudac.
"Sugerirali su da je razlika samo u kamatnim stopama između ta dva kredita. Zaključak prosječnog potrošača je bio da je povoljniji onaj kredit s manjom kamatnom stopom. To je zavaravajuće oglašavanje", istaknuo je sudac Dobronić, zaključivši da je bilo zavaravajućeg oglašavanja.
Banke moraju platiti spor i kredite 'prevesti' u kune uz fiksne kamate
9:14 Bankama je naloženo da tužitelju moraju platiti 441.875 kuna, te da u roku od 60 dana ponude promjene ugovora o kreditima uz izraženu glavnicu u kunama na dan zaključenja kredita (po tečaju koji je vrijedio tog dana) uz ponudu fiksne kamatne stope. Zabranjuje se bankama takvo daljnje rizično postupanje, presudio je sudac.
9:02 Kamatna stopa se mijenjala u skladu s internim aktima banke, a da korisnik kredita nije bio točno obaviješten o metodi izračuna i parametrima izračuna. To se odnosi na svih osam banaka, kazao je sudac.
"To je suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, a povrijeđen je i Zakon o obveznim odnosima. Nalaže im se da u roku od 60 dana potrošačima glavnicu izraze u kunama i ponude im fiksne kamatne stope", kaže sudac.
Udruge zadovoljne zbog pobjede
"Bankama se zabranjuje isto ponašanje ubuduće. Banke plaćaju trošak suđenja", rekao je sudac. Predstavnici Franka i Potrošača zadovoljni su zbog pobjede nad bankama.
8:48 Sudac čita zaključke presude. Kaže da je Erste & Steiermärkische Bank postupila suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača. Navodi također da je Raiffeisenbank povrijedila kolektivna prava potrošača, jer ugovoranjem kredita u francima nije potrošače u potpunosti informirala o riziku te valute. I Hypo alpe-adria-bank je od 2004. do 2008. povrijedio kolektivna prava potrošača zaključujući kreditne ugovore u franku, a da nije potrošača u cijelosti informirao o svim bitnim parametrima za donošenje odluke.
Krivi su i jer nisu utvrdili jasne parametre izračuna kamatnih stopa, tj. utvrđeno je da su to učinili na štetu potrošača, kazao je sudac.
Neinformiranje potrošača
Za neinformiranje potrošača i za netransparentni izračun kamatne stope sudac je prozvao i šestooptuženu banku, OTP banku. Sudac je slično presudio i kad je riječ o Société générale – Splitskoj banci – nisu informirali potrošače o parametrima za donošenje valjane odluke o kreditu.
Prekršaje je spočitnuo svim bankama u sporu.
8:44 Sudac Dobronić ponavlja glavne točke tužbe.
8:35 Sudac je u dvorani, počinje ročište.
Podsjetimo, kolektivna tužba udruge Potrošač odnosi se na ovih osam banaka: Zagrebačka banka, Privredna banka, Erste & Steiermärkische Bank, Raiffeisenbank, Hypo alpe-adria-bank, OTP banka, Société générale – Splitska banka i Volksbank. Još prije izricanja presude kalkuliralo se da će u slučaju gubitka spora banke pretrpjeti ogromne gubitke. Procjena stručnjaka HNB-a i glavnog urednika mjesečnika BankaŽeljka Ivankovića govori da se radi od iznosu od 14 do 18 milijardi kuna.
