Gradske vlasti Dubrovnika donijele su odluku o ograničenju broja kruzera koji dnevno mogu uploviti u gradsku luku Gruž. Nakon što je dnevno ondje uplovljavalo i po sedam kruzera s više od 10 tisuća turista koji bi potom stvarali nepodnošljive gužve u starom gradu, gradske vlasti potpisale su ugovore s kruzerskim kompanijama prema kojima će u Dubrovnik dnevno moći pristajati samo dva kruzera s najviše pet tisuća turista.
"Nekad će biti samo jedan, nekada će dva stići istovremeno ili jedan ujutro, a drugi poslijepodne. Tomu smo težili, a sada smo i ostvarili", pojasnio je gradonačelnik Mato Franković.
Dubrovnik - perjanica hrvatskog turizma
U gradu koji je perjanica hrvatskog turizma živi četrdesetak tisuća stanovnika, a ljeti se ta brojka višestruko uvećava. Prošle godine Dubrovnik je zabilježio povijesne rekorde s više od 1,3 milijuna gostiju te više od četiri milijuna noćenja. A ove sezone, koja još traje, u grad je uplovilo 440 putničkih brodova s oko 740 tisuća putnika.
Tu prebukiranost posebno trpi najatraktivniji dio grada, povijesna gradska jezgra unutar zidina u kojoj se dnevno natiska i više od deset tisuća posjetitelja. Lani je čak UNESCO, pod čijom je zaštitom povijesna jezgra Dubrovnika, zatražio da se ograniči broj posjetitelja koji dolaze u grad te da ih ondje ne bude više od osam tisuća u isto vrijeme. Odluku dubrovačkih vlasti za Net.hr prokomentirala je dr. Saša Poljanec-Borić, znanstvena suradnica na Institutu dr. Ivo Pilar u Zagrebu, sociologinja i ekonomistica s nizom znanstvenih radova iz područja turizma.
'Pobjeda aktivista i prosvjećenje vlasti'
"Mislim da se radi o povijesnoj odluci u perimetru čitavog jadranskog bazena. U toj odluci vidim da su borba aktivista i apeli stručnjaka, a vjerojatno i pritisak UNESCO-a, konačno naišli na razumijevanje vlasti. UNESCO je zbog sličnog problema pristiskao i Veneciju koja je postala i europska i svjetska intelektualna tema nakon što je 2014. godine vodeći talijanski intelektualac Salvatore Settis napisao knjigu "Što ako Venecija umre?" ("Se Venezia muore"), no tamo se nije dogodilo ništa.
Srećom, u Dubrovniku se dogodila pobjeda aktivista, ali i prosvjećenje vlasti koje su osvijestile tragičnu sudbinu Venecije i na vrijeme shvatile da sudbina Venecije ne smije zadesiti Dubrovnik. Zato, sve pohvale njima jer su ograničile pristup kruzerima", kazala je dr. Poljanec-Borić.
Dodala je da je Dubrovnik u posljednje vrijeme postao "izletnička destinacija, i to loša", a da je jedini dobitnik u svemu bila Luka Gruž, a ne Grad Dubrovnik.
dr. Saša Poljanec-Borić, stručnjakinja za turizam (foto: Borko Vukosav)
'Naša velika prednost je ljepota obale koja je dostupna'
Odluka dubrovačkih vlasti o ograničenju broja kruzera i gostiju koji njima stižu otvara i niz drugih pitanja o perspektivama domaćeg turizma. Primjerice, kakve goste želimo privući i čime, te koje su nam zemlje pritom najveća konkurencija.
"Mi smo relativno nova destinacija sjevernog Mediterana i imamo sličan tip ponude kao sve sjevernomediteranske zemlje. Naša je velika prednost što je hrvatska obala mnogo ljepša. Naša resursna osnova komparativno je jača od recimo talijanske strane Jadrana, a jednako je vrijedna, ako ne i atraktivnija nego grčka ili turska obala, a usto mnogo dostupnija. Upravo su elementi dostupnosti i atraktivnosti ključni tržišni pokretači (tzv. market driveri) za masovnu potražnju.
Mi smo lako dostupni tržištima tzv. nove Europe, a to su sve srednjoeuropske zemlje koje su se osamostalile nakon pada Berlinskog zida i postale članice Eurospke unije gdje im po defaultu raste standard. Dakle, mi imamo koristi od porasta njihova standarda te, sukladno tomu, rasta tzv. diskrecione potrošnje. Na tome trebamo graditi uzlet uz zadržavanje pozicija na njemačkom i talijanskom tržištu", kazala nam je dr. Poljanec-Borić dodavši da su Hrvatskoj trajna turistička konkurencija Italija, Grčka i Španjolska te Turska u segmentu masovne potražnje.
Gužva na ulazu u staru gradsku jezgru Dubrovnika (foto: Grgo Jelavić/PIXSELL)
Kontrola pristupa zaštićenoj prirodnoj i kulturnoj baštini
Budući da su ciljana tržišta, a i turistički konkurentske zemlje koje je spomenula već odavno poznate, dr. Poljanec-Borić upitali smo gdje još postoji neiskorišteni ili nedovoljno iskorišteni potencijal na globalnom tržištu. "Znate li koliko Japanaca, Kineza i drugih s Dalekog istoka dolaze ne Plitvička jezera", odgovorila nam je protupitanjem te objasnila da Hrvatska ima mnogo nišnog potencijala.
"Tržišne niše su specifični oblici potražnje koji još nisu posve iskorišteni, ali to mogu postati. Preduvjet da rastemo na tim nišnim tržištima jest da kontroliramo kvalitetu. Znači, da ne pojedemo vrijednost cjelokupnog pejzaža i resursa i da zaštitimo prirodnu i kulturnu baštinu. Veliki uspjeh na azijskim tržištima povezan je sa svjetskom atraktivnošću naših spomenika kulture i prirodne kulturne baštine.
Znate, kod nas je u glavama još od vremena Jugoslavije usađena mantra o ograničenoj potražnji. Naravno da ne možete ići na potražnju ako su granice zatvorene i ako imate samo odmarališta. Ali, ako si država koja igra na globalnom tržištu, onda nema ograničene potražnje. Mi moramo kontrolirati pristup zaštićenoj prirodnoj i kulturnoj baštini i razvijati konkurentsku prednost u nišnim segmentima", zaključila je dr. Poljanec-Borić.
