Vlada je u petak Saboru na donošenje uputila prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, koji bi se odnosio na kompanije s više od pet tisuća zaposlenih i obvezama većim od 7,5 milijardi kuna, a izvanredna bi uprava mogla trajati najviše 15 mjeseci.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić ističe kako bi proces trajao ograničeno vrijeme, na godinu dana, a moglo bi se produžiti za još tri mjeseca, dakle do najviše 15 mjeseci odlukom suda. Ako proces nagodbe u razdoblju izvanredne uprave ne uspije, tada zakon predlaže da taj poslovni sistem ide u stečaj, dodala je.
Po njenim riječima, sistemski se značaj kompanije za hrvatsko gospodarstvo opisuje kriterijem veličine kompanije i kriterijem njezine zaduženosti. Pri tom "kriterij veličine služi da identificira kompanije koje su upravo zbog te veličine duboko isprepletene s velikim brojem poslovnih partnera, različitih poslovnih sektora i poslovanjem na cjelokupnom teritoriju Hrvatske iz čega implicira da bi značajne financijske poteškoće takvih kompanija, ako bi se zbivale u jednom neuređenom i neefikasnom procesu mogle imati negativne ili teške posljedice za hrvatsko gospodarstvo", kazala je Dalić.
Dodala je i kako u Vladi smatraju da je taj proces izvanredne uprave efikasniji i djelotvorniji od postojećih rješenja u predstečajnom i stečajnom postupku. "Jer efikasnost i osobine ovog procesa izvanredne uprave jamče da će se unutar procesa osigurati i normalno poslovanje ovakvih kompanija, ali i njihovo financijsko, poslovno i vlasničko restrukturiranje kako bi se uklonili uzroci problema".
Krajnji je cilj ovog procesa, naglasila je Dalić "postići nagodbu među vjerovnicima o načinu namirenja njihovih tražbina, transformaciji i restrukturiranju te boljeg poslovanja kompanije".
Zakon predviđa da se ta nagodba izrađuje pod nadzorom izvanrednog povjerenika i mora biti odobrena od vjerovnika u procesima uobičajenog glasovanja vjerovnika.
Dalić je naglasila i kako zakon nije usmjeren ni na spašavanje pojedinih osoba, niti spašavanje pojedinih konkretnih kompanija, kao ni na nefer i nekorektno tretiranje ikojeg vjerovnika u bilo kojoj od sistemski značajnih kompanija. "Sasvim je logično i sasvim je jasno da smo mogućnost nastupanja ovako značajnih sistemskih rizika opazili s problemima s kojima se konkretno ovih suočava Agrokor", zaključila je.
I na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Dalić je ponovila kako je Vlada na donošenje zakona potaknuta aktualnim financijskim poteškoćama s kojima se suočava Agrokor, ali i kako zakon nije namijenjen za Agrokor.
Uz ostalo, pojasnila je da su sudionici ovog procesa izvanredne uprave izvanredni povjerenik, kojeg imenuje sud na prijedlog Vlade, predstavnici vjerovnika kroz vjerovničko vijeće te savjetnik za restrukturiranje, kao pravna osoba koja ima iskustva u međunarodnim poslovima ovakve vrste. Zadaća savjetnika za restrukturiranje bila bi pomagati povjereniku u ostvarivanju njegovih zadaća i pripremi nagodbe. Izvanredni povjerenik bio bi zadužen za vođenje dnevnog, normalnog poslovanja kompanije i pregovore s vjerovnicima oko nagodbe, koja bi mogla stupiti na snagu samo ako ju prihvate svi vjerovnici, odnosno 66,6 posto tražbina, kazala je Dalić.
Kao posebnu osobina ovog zakona izdvojila je novi institut koji omogućava isplatu tražbina za robu i usluge koje su nastale prije pokretanja postupka, a takve se tražbine mogu isplatiti kreditom koji bi povjerenik mogao uzeti u ime i za račun dužnika, pri čemu bi takav kredit imao status tzv. najstarije tražbine, odnosno isplaćivao bi se prvi iz redovitog poslovanja i imao bi prednost u odnosu na tražbine postojećih kreditora.
