Ono što je arapskim zemljama nafta, Hrvatskoj bi mogla biti voda. Po zalihama podzemnih voda, nakon Rusije i Norveške, Hrvatska je treća zemlja Europe, a 30-ta u svijetu.
Područje Durđevca jedno je od najbogatijih vodom. Zbog malog
broja stanovnika ti prirodni resursi ostaju neiskorišteni pa su u
tom gradu došli na ideju potencijalnog unosnog biznisa s vodom.
Vode imaju u izobilju i možda bi, uz pustinje i deve, Đurđevac
mogao nadaleko postati poznat upravo po tome.
Troše samo dio obnovljivih zaliha pa bi ostatak mogli izvoziti.
Grad Đurđevac i cijelo ovo područje leže na šestom po veličini vodonosniku u Europi. Njegov kapacitet je 110 milijuna metara kubnih vode, a trenutačno za ovo područje crpe manje od milijun metara kubnih na godinu.
I studija rađena na Hrvatskom geološkom instututu potvrđuje kapacitet i kvalitetu ovog vodonosonika.
"Doseže do 200 pa i preko 200 metara dubine, dakle radi se o jako debelom vodonosniku, velike debljine u kojem je akumulirana velika količina podzemnih voda, svu tu vodu ne koristimo", rekla nam je Željka Brkić, hidrogeologinja u Hrvatskom geološkom institutu.
Planiraju cijevima vodu dovesti do Omišlja na Krku, a onda tankerima do država kojima je potrebna. Za postavljenje cijevi mogli bi, kažu, koristiti Janafovu trasu naftovoda pa bi i troškovi bili minimalni.
"Imamo trasu 270 km koja je može koštati više od 50 mlijuna eura, oko 350 milijuna kuna", rekao je Željko Lacković.
"Ja vjerujem da bi ovaj lokalni dio se mogao napraviti i ove godine, ovaj dio prema Jadranskom moru bi trajao oko godinu dana", kaže gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči.
Kao potencijalne kupce vide arapske zemlje, ali i Izrael, koji trenutačno vodu kupuje od Turske, a potpisani ugovor ističe im za nekoliko godina.
"Očekujemo da će voda samo rasti u budućnosti i da bi Đurđevac mogao biti, ne samo Đurđevac, nego cijela Hrvatska, bogat ko Dubai", dodaje Janči.
Predviđaju kako bi na godinu mogli zaraditi i milijardu kuna
