Jedna tvrtka iz Darde je nedavno putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tražila inženjera strojarstva. U oglasu su naveli da se za posao mogu javiti i oni s titulom doktora znanosti. No, bili oni inženjeri ili doktori, dotična im je tvrtka nudila - minimalac. Nakon što je priču objavi Jutarnji list i oglas je otkriven široj javnosti, tvrtka ga je povukla i poručila kako je riječ o zabuni.
No, čini se da se mnogi poslodavci "zabune", pogotovo kad traže strane radnike, pa trebaju napraviti "test tržišta rada". To znači da za svako radno mjesto na kojem žele zaposliti stranca, domaći poslodavci moraju prvo pokušati naći domaćeg radnika, odnosno objaviti oglas sa svim uvjetima. Čini se da pritom poslodavci namjerno objavljuju minimalnu plaću, kako bi odvratili domaće radnike od prijave za posao, da bi mogli neometano zaposliti strance, piše Jutarnji.
Tjeranje domaćih radnika
Takav su dojam dobili iz službene statistike HZZ-a koja kazuje da je od početka godine do kraja svibnja 1458 poslodavaca tražilo test tržišta rada za 17.326 radnika, od čega je za čak 7160 radnih mjesta bila predviđena zakonska bruto minimalna plaća od 4687 kuna. Oglasi za poslove za minimalac tako su činili 41 posto svih oglasa na kojima se tražio test tržišta rada.
Primjerice, testom tržišta rada poslodavci su za pekare u prosjeku spremni izdvojiti 4900 kuna bruto plaće, za konobara 5168 kuna, za čistačicu 5040 kuna, a otprilike toliko bi bruto dobili i građevinari. Minimalac se nudi putem testa tržišta rada i onima s visokom stručnom spremom i to u 22 posto slučajeva, prema statistici HZZ-a.
"Plaća stranog radnika vidljiva je u ugovoru o radu te se ona uspoređuje s plaćom navedenom u testu tržišta, a plaća navedena u testu tržišta automatski se preslikava u zahtjev za radnu dozvolu te je nije moguće korigirati", tvrde iz HZZ-a te dodaju da postoje slučajevi kad je plaća u ugovoru o radu viša od one navedene u testu.
Nemoćni HZZ
Tada se traži pojašnjenje od poslodavca, što je još jedna mjera u pokušaju sprječavanja manipulacije, no iz HZZ-a priznaju da su nemoćni u utvrđivanju je li se navođenjem minimalca u testu tržišta rada pokušava "otjerati" domaću radnu snagu.
"Ako se utvrdi da je manjom plaćom poslodavac htio odbiti domaće radnike, tada postoji mogućnost izdavanja negativnog mišljenja, no iako je to predviđeno protokolom, takvo je postupanje teško dokazati. Naime, u takvim slučajevima moramo razmotriti bi li uz veću plaću Zavod bio u mogućnosti pronaći radnika, što nije moguće bez ponovnog upućivanja na test tržišta", rekli su iz HZZ-a.
Pitanje je i kakav je smisao testa tržišta rada kada se njime u svega 14 posto slučajeva uspije pronaći domaći radnik kadar, dok se u 86 posto slučajeva provodi bez potrebe. Naime, od obrađenih 16.053 zahtjeva, u 13.789 slučaja odobreno je zapošljavanje stranaca, dok je u 2264 slučaja HZZ poslodavcima ponudio domaću radnu snagu.
Test tržišta rada je besmislen
Ekonomistica Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta dobro je upoznata s ovim problemom i ističe da se u tradicionalnim imigrantskim zemljama, poput Australije, useljenicima ne smije isplatiti plaća niža od tržišnog prosjeka. Smatra da je provođenje testa tržišta tada bez takve odredbe besmisleno, pogotovo u državi poput Hrvatske gdje je iznos plaće u sklopu oglasa najčešće tajna.
"Stoga, kad na stranicama HZZ-a vidimo izlistanu plaću i informaciju da je pokriven smještaj, jasno je da se cilja na strane radnike", poručila je Pribičević, napomenuvši kako mjeru testa tržišta treba ili doraditi ili u potpunosti ukinuti. "Uvoz stranih radnika je dobar jer nam radnika nedostaje, no pritom je bitno da ne dolazi do diskriminacije", zaključila je.
