Kad oluja i nevrijeme prođu, ostaju goleme štete. U oluji koja je 'harala' Zagrebom posljednjih dana oštećeno je čak 155 automobila, mnogi od njih bili su parkirani na javnim parkinzima, javnim površinama, na kojima se odlomila neka grana ili je na njih palo čak cijelo drvo.
Grad Zagreb nije proglasio elementarnu nepogodu pa pitanje
odštete ostaje pitanje svakoga od nas, imamo li pravo i od
koga za koju situaciju tražiti odštetu.
Obzirom da ti odgovori zahtijevaju stručnjaka, gost RTL
Direkta bio je stručnjak za štete i odštete
Mihael Hribar iz Udruge za naknadu šteta
Bonus.
Vodeće osiguravateljske kuće još uvijek nisu dobile zahtjeve za odštetu.
"Prije dolaska u emisiju kontaktirao sam kolegice i kolege u osiguravateljskim društvima, još nisu dobili nikakve zahtjeve, iako je običaj po kasko štetama da ljudi reagiraju odmah", rekao je Hribar.
Nažalost, velik broj vlasnika automobila nema kasko. "Ljudi nažalost o osiguranju počnu razmišljati nakon što se nešto dogodi, a tada je već kasno", objašnjava Hribar.
Što je onda činiti onima koji nemaju kasko? Najlakše je ako vam je drvo palo na automobil na parkingu.
"Ako je automobil na parkingu, a vi plaćate parking, onda je onaj koji uprihoduje naknadu dužan osigurati vaše vozilo. Pa i u ovom slučaju jer ovo ipak nije viša sila koja bi nekoga mogla eskulpirati. Parkiralište je dužno osigurati vam vozilo. U ovom zagrebačkom slučaju ono je uvlasništvu Zagrebačkog holdinga, on je osiguran i tu je situacija vrlo jednostavno. Inače je potrebno dokazivati da je bila oluja, kolikom je brzinom vjetar puhao. Sada to neće biti potrebno", rekao je Hribar.
Iako u postupak nije kompliciran, Hribar savjetuje odvjetnika: "Bilo bi pametno pitati za savjet jer se krivo napisan zahtjev zna odbiti pa sve onda postaje kompliciranije".
U slučaju da je auto bio na ceste, a na njega se srušilo okolno stablo, proces je isti - o stablima brine Zrinjevac, koji je opet pod Zagrebačkim holdingom.
No ako je na automobil pao komad krova ili neki drugi dio zgrade? Tu su stvari kompliciranije.
"Od rimskog prava se zna da vlasnik imovine koja je počinila štetu odgovara za štetu. Do komplikacija dolazi dok se treba nekoga tužiti. Pravna osoba nije zgrada, vlasnici zgrade su vlasnici stanovi. Teoretski bi se trebalo tužiti sve stanare. Postoji opcija gdje tužite jednog pa se on onda regresno raspodijeli s ostalima. No tu je uvijek pitanje naplate", objasnio je Hribar.
Nažalost takvi postupci mogu trajati užasno dugo.
"To je nezamislivo. Najmanje pet godina", rekao je Hribar.
