Mjesecima cijene energenata, goriva, hrane i svega ostalog ne prestaju rasti. Stručnjaci najavljuju da ćemo živjeti još teže. Bliži se Uskrs, a inflacija se već sada vidi na blagdanskim stolovima.
Prema rezultatima istraživanja portala Ja trgovac, 66 posto građana je reklo da će štedjeti na blagdanskoj trpezi, što je 12 posto više nego lani. Većina će ih za uskršnji ručak potrošiti između 200 i 300 kuna.
Razlika u cijenama uskršnjih delicija i nije prevelika. Mladi luk i rotkvice koštaju pet kuna, a zelena salata 20, što je jednako kao i lani. Istu cijenu su zadržale i purice, ali janjetina je poskupjela za 15 kuna po kilogramu, šunka je između 40 i 120 kuna, a jaja su, ovisno o klasi, poskupjela i do dvije kune. Ali, drastično su poskupjele osnovne namirnice, bez kojih je svaki objed, pa i onaj blagdanski, neizvediv, piše RTL. Naravno, riječ je o mlijeku, ulju, brašnu, šećeru, maslacu i kruhu.
"Mi već opažamo povećanu potrošnju pred Uskrs. Ona možda ne doseže količinske veličine kako je to bilo prošle godine, međutim zbog rasta cijena, financijski prodaja raste iznad razine prošle godine", objasnio je Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovina pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
PDV kao da nije pao
Vlada je 1. travnja, u sklopu svojih mjera za ublažavanje udara inflacije na standard građana, snizila PDV na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, ulje i dječju hranu s 13 na pet posto. Iako su cijene zaista trebale pasti, trgovci su to iskoristili za reklamu. Cijene nisu pale.
"Ono što se nama u međuvremenu dogodilo je da u Europi imamo drugi faktor, a to je ratni sukob", pravdao se Denis Čupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike, a Evačić je otkrio zašto je hrana na policama i dalje skuplja: "Poskupjeli su osnovni inputi kao što su žitarice, koji su inputi i za meso, mlijeko i za proizvode od brašna. Poskupjela je energija, poskupio je plin, prijevoz, logistika."
Osim poskupljenja, rat u Ukrajini je donio i smanjenje proizvodnje, napose u stočarstvu. Povećana potrošnja jaja za Uskrs, mogla bi značiti i kasniju nestašicu. "Upoznat sam s time da će poslije Uskrsa i ostali peradari isto tako izbacivati. Nije to samo u Hrvatskoj, takav je trend i u Europi i ovog momenta cijela Europa ima manjak jaja", tvrdi vlasnik farme Marijan Lukač.
Samostalno diktiranje cijena
Trgovci, pak, kažu da nema riječi o podizanju marži. One su im, štoviše, premale, zato što je konkurencija prevelika. "Zazivaju uvođenje crnih lista, po meni mislim da smo s crnim listama završili negdje u komunizmu i u autokratskim režimima i bilo koje definiranje lista srama mislim da je vrlo porazno. Opet, svaki kupac na sebi ima pravo izbora kada vidi da neki od trgovaca neopravdano diže cijene da ne kupuje kod njega", smatra Čupić.
Kupcima u slučaju neopravdanog podizanja cijena preostaje još i žalba udrugama potrošača. No, i njima su, uglavnom, ruke vezane. "Ne postoji mogućnost zaštite za te ljude u smislu da sami nešto podnesu. Mi imamo slobodno tržište u kojem trgovci samostalno diktiraju cijene i samostalno određuju koliku će maržu imati za prodaju svojih proizvoda. Ako ste imali oglašavačku kampanju u kojoj ste rekli kod nas cijene padaju zbog smanjenog PDV-a i to se nije dogodilo, nego su porasle. Tipična nepoštena poslovna praksa koju kažnjava tržišna inspekcija s kaznama do 100 tisuća kuna, po novom zakonu će biti do 200 tisuća kuna", tvrdi odvjetnica Dijana Kladar.
Mnogi smatraju i da je država mogla učiniti više. Iako su mjere pomoći donesene, Vlada je odustala od ograničenja cijena goriva, a na limitiranje cijene hrane, za razliku od Srba i Mađara, nije ni pomislila. Kad se sve zbroji i oduzme, srce će nam biti punije od želuca, što je i bit Uskrsa. Ali, ispraznit će se i novčanici.
