Iako to nije izrijekom potvrdio, ali niti demantirao, ministar gospodarstva Đuro Popijač je na obilježavanju Dana plina između redaka zapravo nagovijestio da su točne teze da Vlada ipak od Ine neće otkupljivati plinsko poslovanje koje bi joj godišnje donosilo i do tri milijarde kuna gubitaka, piše Večernji list.
Najavio je i da će se cijena plina po kategorijama potrošača morati uskladiti s konkurentnim energentima, što znači da će plin u prvom redu poskupjeti kućanstvima budući da je Vlada štitila cijenu tog energenta i držala je socijalnom kategorijom.
''Moguća su različita rješenja jer je pri kraju gradnja interkonekcije između Hrvatske i Mađarske, što je pretpostavka za liberalizaciju tržišta plina i dovođenje drugih isporučitelja tog energenta'', odgovorio je ministar Popijač na pitanje o otkupu plinskog biznisa koji bi Vlada, prema Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, trebala preuzeti do 1. prosinca.
Iako su se zasad čule samo neslužbene najave da će se taj ugovor znatno mijenjati ili raskidati, Popijač je sada praktično i javno najavio tu mogućnost. Svojim je odgovorom, pozivajući se na liberalizaciju tržišta plina u Hrvatskoj, koju će omogućiti novi dobavni smjer spajanjem hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava, dao naslutiti kako bi plinski biznis u dogovoru Vlade i MOL-a mogao biti prodan nekom dobavljaču plina. Tu tezu potvrđuje i izjava Davorke Tancer, direktorice Prirodnog plina, Inine tvrtke kćeri u koju je izdvojeno plinsko poslovanje, da se sada prvi put javnim nadmetanjem bira dobavljač uvoznog plina za RH budući da Inin ugovor s Gazpromom istječe potkraj godine.
To, pak, znači da ugovor s Gazpromom možda i neće biti produljen ako netko drugi ponudi bolje uvjete.
''Hoćemo bolju cijenu plina i sigurnost isporuke'', rekla je Tancer. Unatoč neriješenoj situaciji s uvozom i prodajom plina i zimi koja je na vratima, Popijač je uvjeren da ''neće biti poremećaja u opskrbi plinom''. Izjavio je da je Vlada Plinacru odobrila petogodišnji program razvoja težak 311 milijuna eura u sklopu kojeg je ta tvrtka dobila Vladino odobrenje za gradnju malog LNG-a, odnosno priključnog plinovoda i bove za priključni brod u zaljevu ispred Omišlja.
''Mali LNG premostio bi period do gradnje LNG-a budući da je Adria konzorcij odgodio njegovu gradnju do 2014. godine'', rekao je Popijač.
Nastavlja se i plinofikacija Hrvatske do Splita pa bi plinovod Omišalj – Kukuljanovo trebao biti gotov do 2011. godine. Davorka Tancer kaže kako bi ove zime moglo biti problema za vršne potrošnje ako bi više dana potrajala temperatura od minus deset stupnjeva Celzijevih sve dok spoj hrvatskog i mađarskog plinovoda ne bude otvoren, što se planira u 2011. godini, piše Večernji list.
Prethodni članak:
arti-201010120830006
