Kršćani koji Božić slave po Julijanskom kalendaru danas obilježavaju Badnjak. Nakon gotovo šest tjedana posta pripremaju obilatu, ali još uvijek posnu trpezu koja se oslanja na jela od ribe.
Naša ekipa posjetila je obitelj pravoslavnog svećenika u Tepljuhu kraj Drniša, i otpratila obitelj od badnjačkog stola na večernju službu.
Orasi i bademi dječja su radost i zanimacija skriveni u slami koja od Badnjaka tri dana stoji ispod stola.
Badnje jutro kod dalmatinskih kršćana koji Božić slave po Julijanskom kalendaru počinje uvijek istim običajem kojeg bake i djedovi prenose na unuke.
"Najvažnije da se Badnjak donese ujutro prije svitanja, ono što se kaže da najstariji član obitelji kao i najmlađi odu po taj badnjak, da ga odsjeku u šumi i da ga donesu u kuću", objašnjava Darinka Radusin iz Tepljuha.
Na Božić je na stolu 'mrsna' trpeza, pečenje i pogača česnica u kojoj je novčić za sreću onome tko ga pronađe, a Badnjak je zadnji dan posta koji kod pravoslavaca traje 40 dana prije Božića.
"Za Badnji dan je najvažnije da trpeza bude posna, pošto još uvijek traje božićni post, a otprilike mi smo imali bakalar na juhu, grah sa suvim šaranom i tunja suženog prženog. Prilog su masline, a na kraju jedna čaša dobrog vina", dodaje Milica Radusin, Tepljuh.
A nakon trpeze u obiteljskom krugu, u Tepljuhu kod Drniša 300-ak vjernika Biočićke parohije predvečer obavezno odlazi na večernju službu u mjesnu crkvu
"Kad mi ispred crkve palimo taj badnjak, nekako simboliku tražimo u tome što je to vatra, svjetlost, pa povezujemo to sa nebeskom svjetlošću ili sa svjetlošću koja je bila kad se sam Gospod rodio u betlehemskoj pećini", tumači Milan Radusin, svećenik u Tepljuhu.
Jer pravoslavni Badnjak je prepun rituala kojima se traži kršćanska simbolika.
