Posezona na našoj obali zaustavljena je zbog pandemije koronavirusa, a u Hrvatskoj trenutačno boravi oko 115.000 turista. To je pak 40 posto od prošlogodišnjeg turističkog rezultata, a najvjerniji gosti, osim domaćih, su Nijemci. Nautički turizam je ipak osjetio najveći gubitak.
Broj turista na Murteru u srpnju je neusporediv s njihovim brojem u rujnu. Kako piše Dnevnik.hr, taj otok je među prvima u Hrvatskoj završio u karanteni te je ove sezone ostvario 70 posto lanjskog turističkog prometa. Ovih dana te brojke padaju.
13.07.2020., Premantura - Na samom jugu Istre je Premantura te Kamenjak. Centar Premanture. Photo: Srecko Niketic/PIXSELL
"Deveti je mjesec, nažalost, zbog svih ograničenja, znatno lošiji nego prijašnjih godina. Mi smo trenutačno na 40 posto ostvarenja", rekla je za Dnevnik Nove TV Mateja Bašić, direktorica Turističke zajednice Murter.
Stanje u kampovima
Ovog ljeta su, za turiste kampovi bili idealno mjesto odmora te je u kampovima u posezoni u prvoj polovici rujna ostvareno 570.000 noćenja. Najviše su bili popunjeni kampvi u Istri i na Kvarneru te se tamo nadaju da sezoni još nije kraj.
"Esencijalno za poslovanje općenito kampova, i sada i za one koji će raditi tijekom zimske sezone, bit će podizanje tih mjera sa strane emitivnih tržišta i otvaranje granica da bi imali slobodan protok ljudi", rekao je direktor medulinskog kampa Alex Živković.
'Može se naći smještaj od 30-40 eura, to je lani bilo nemoguće'
Zatvaranje granica i ograničavanje putovanja bile su odluke koje su charter sezonu zaustavile na pola. Oni bi dobro radili i tijekom rujna i listopada da toga nije bilo, tvrde. Ovako, kažu da su na jedva 40 posto što nije dobro ni za cijelo turističko tržište jer nautički gosti imaju novca i dnevno znaju potrošiti i do 180 eura.
U listopadu i rujnu izgubit ćemo oko 150 milijuna eura, poručuju iz Udruženja chartera. Dok u Hrvatskoj trenutačno boravi 155.000 turista, što se dolazaka tiče, najpopularnije destinacije su Zagreb, Rovinj, Dubrovnik, Split i Poreč. Najviše noćenja su ostvarili Vir, Rovinj, Umag i Crikvenica. Osim domaćih gostiju, najviše je Nijemaca, Poljaka, Slovenaca, Čeha i Austrijanaca.
27.05.2018., Dubrovnik - Ilustracija za apartman. Tala s oznakom i kategorizacijom objekta za iznajmljivanje. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
Hoteli su na najvećem gubitku, no i vlasnici privatnih apartmana svakako pamte bolje dane kada je u pitanju posezona. K tome, pandemija je korigirala i cijene. Martina Nimac Lakcina iz Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK, kaže da se može naći smještaj u iznosu od 30-40 eura. "To je prošle godine bilo nemoguće, ali su i svi drugi smještaji neusporedivo spustili cijene", govori ona.
Turizam 'od vikenda do vikenda'
Direktor Turističke zajednice Istarske županije, Denis Ivošević, u razgovoru za Dnevnik Nove TV rekao je da je špica sezone bila 15 kolovoz. No, kaže on, od tada je broj gostiju počeo padati jer su države počele Lijepu našu stavljati na crvene liste.
"Od desetog mjeseca očekujemo turistička zbivanja od vikenda do vikenda i tako će, nadamo se, biti do kraja godine. Vidimo da se vikendima povećava broj slovenskih gostiju. Očigledno koriste svoju mogućnost 48-satnog boravka u Istri, odnosno Hrvatskoj. To je bitno za vikend-turizam, za male obiteljske hotele, za vinarije, uljare, restorane. Postoji bilateralna suradnja s Italijom, Slovenijom, Austrijom.
Međutim, ključni je problem što vidimo da se kod njih situacija komplicira u vezi s COVID-19 te ako nas i stave na zelenu ili žutu listu, pitanje je hoće li ljudi putovati. Pratimo situaciju iz dana u dan, prilagođavamo se situaciji i komuniciramo s našim tržištima", rekao je Ivošević za Dnevnik Nove TV.
