Biljka se sadi kao dio projekta gradnje tvornice celuloze i papira u Slatini vrijednog 320 milijuna eura, a najavljenog prije četiri godine, piše Glas Slavonije.
"U skladu s pripremama da dobijemo građevinsku dozvolu za gradnju tvornice, odvažio sam se i patentirao tehnologiju proizvodnje celuloze od miscanthusa, koju smo tajili 11 godina. S obzirom na to da iza nas stoje najbolje tvrtke u Europi koje se bave proizvodnjom celuloze, siguran sam da je krenuo postupak koji će promijeniti papirnu industriju u Europi", kaže Marinko Mikulić, začetnik projekta.
Ovo može biti 'najznačajnija nacionalna industrijska grana'
Uvjeren je da proizvodnja celuloze od miscanthusa može biti najznačajnija nacionalna industrijska grana u Hrvatskoj, jer će sirovinska osnova osigurana preko proizvodnje miscanthusa supstituirati 20 milijuna tona uvoza celuloze.
"Miscanthus nam je jamstvo da ćemo za manje od tri godine imati sirovinu za proizvodnju celuloze. Zato ove godine moramo početi graditi tvornicu. Ako bismo aktivirali napuštena zemljišta u korist miscanthusa, tada bi Hrvatska bila u proizvodnji celuloze i papira zemlja broj jedan u Europskoj uniji, a time bismo prestigli Finsku i neke druge zemlje", priča Mikulić, pa objašnjava da "kad se jednom posadi, biljka traje sljedećih 20 do 25 godina, u prvoj godini zahtijeva dosta brige, ali kasnije raste sama".
Ne postoji zemljište koje nije iskoristivo za uzgoj ove biljke
Proizvodnja miscanthusa poljoprivredna je proizvodnja koja traži lošija zemljišta, i ne postoji poljoprivredno zemljište koje nije iskoristivo za uzgoj ove biljke. Vlasnik tvrtke Miscanthus F.A.R.M. Johannes Furtlehner, koji se već deset godina bavi proizvodnjom rizoma miscanthusa, tvrdi da je posao s ovom biljkom siguran, a zahtijeva malo rada. "Osim kombajniranja, nema drugog posla oko uređenja zemljišta. Miscanthus jedino treba izbalirati i odvesti u tvornicu. Osim toga, riječ je o vrlo kvalitetnoj biljci koja u zemlju sprema velike količine ugljičnog dioksida, oslobađa kisik i time poboljšava zrak, a lošu zemlju oplemenjuje. U odnosu na šumu, za istu količinu celuloze treba 20 puta manja površina miscanthusa za eksploataciju, a upravo zato Hrvatska i zemlje u okruženju nemaju proizvodnju celuloze", objašnjava Furtlehner. http://www.glas-slavonije.hr/233056/7/Ako-bi-miscanthusom-zasadili-sve-napusteno-zemljiste-Hrvatska-bi-proizvodila-celuloze-vise-od-Finske
