Građani koji su ranijih godina ostvarili inozemni dohodak, odnosno plaće, mirovine, kamate na štednju, dividende i ostalo, trebali bi platiti porez prije nego što dobiju službeni poziv Porezne uprave. Potkraj prošle godine iz te su institucije pojasnili da neće obračunati kamate, niti naplatiti kazne onima koji tako postupe.
Ostali koji rade u inozemstvu, osim onih koji primaju mirovine iz Kanade, Kine, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina, a primili su službeni poziv da prijave porez na dohodak iz inozemstva, suočit će se s kaznama. Dvjema obiteljima iz Varaždinske županije Porezna je uprava već pokrenula ovrhe na njihovim kućama, tvrdi za Slobodnu Dalmaciju predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata, Franjo Lazar.
"Nakon poziva migrantima da prijave dobrovoljno inozemna primanja, među ljudima je zavladala panika. Bio sam u Splitu, imao sam sastanke u Šibeniku i Zadru. U tim gradovima ima ljudi koji rade u zimskom turizmu, žena njegovateljica i svi strahuju da će ostati bez primanja i da će im uzeti kuće i stanove u ovrhe", govori Lazar i dodaje da je ravnatelj Porezne uprave poručio da je 120.000 hrvatskih radnika migranata prijavilo porez, a čak 200.000 nije.
Iz Sindikata poručuju svojim članovima da pričekaju s dobrovoljnom prijavom, jer pregovaraju s Ministarstvom financija, pozivaju i sve hrvatske radnike u članicama Europske unije da ih kontaktiraju zbog pravne zaštite, prije nego što prijave porez. Poželjno je, dodaju, da prilože potvrdu o rezidentnosti države u kojoj rade i žive.
"Članovima savjetujemo da zatraže potvrdu o rezidentnosti u državi u kojoj žive i rade. Ne može onda tako lako Hrvatska odbaciti rezidentnost druge države, ne može za nekog odbaciti činjenicu da je talijanski, francuski ili austrijski rezident. To se mora prihvatiti", rekao je Lazar navodeći primjer vozača kamiona iz Ivanca, koji radi u Italiji, a unatoč tome je dobio porezno rješenje o 600.000 kuna duga.
Dva problema
Lazar ističe dva problema. Prvi je taj što nema informacija dokad građani mogu dobrovoljno prijaviti porez na dohodak, ali ni kako će se porez obračunavati. Drugi problem je što postupak nije ujednačen u cijeloj zemlji. Navodi primjer čovjeka kojemu su u riječkoj Poreznoj upravi rekli da se nije dužan prijaviti jer je u inozemstvu boravio više od 183 dana. U Opatiji i Makarskoj, tvrdi Lazar, imaju dijametralno suprotno tumačenje i navodi još primjera.
"Dobili smo informaciju jedne njegovateljice iz Koprivnice kojoj su poreznici rekli da joj neće naplatiti kaznu ni zatezne kamate, ali će joj pet godina dohotka i poreza obračunati na jednoj kartici i dati joj samo jednu poreznu olakšicu, samo jedan porezni odbitak, što za 2020. godinu iznosi neoporezivih 48.000 kuna dohotka. Samo na tome ljudi gube ukupno oko 200.000 kuna neoporezivog dohotka zbog čega bi platili oko 29.000 eura više poreza na dohodak, jer im se nije po svakoj godini priznao neoporezivi dohodak. Još kažu da će nas oporezivati s 20 posto poreza, a nije jasno što će oporezivati, bruto ili neto, hoće li priznati uplaćeni porez u drugim državama i olakšice iz drugih država? U Austriji je neoporezivo 11.000 eura godišnjeg dohotka, to Hrvatska ne bi smjela oporezivati", istaknuo je Lazar.
Dodao je da oko 48.000 hrvatskih državljana radi u Austriji te da Hrvatska temeljem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s tom zemljom, ali i Slovenijom i Italijom, ne bi trebala oporezivati one koji više od 183 dana borave u tim zemljama pod uvjetom da im je poslodavac odande i da ondje primaju dohotke na koje plaćaju tamošnje poreze.
Spremni su svoja prava braniti na sudovima, pa čak i na Europskom sudu za ljudska prava. Lazar navodi kako će surađivati s kolegama iz Slovenije, čiji radnici migranti imaju slične probleme. "Slovenski sindikat je do sada u 80 do 90 posto slučajeva dobio na sudu. Mi ćemo s njima zajedno nastupati, ako treba i pred europskim sudom za ljudska prava", istaknuo je.
Antidemografski potez
Naglasio je i kako je ovo antidemografski potez, jer poreznike zanima samo životni interes poreznog obveznika. I ravnatelj Porezne uprave je rekao da su hrvatski građani dužni plaćati porez ondje gdje im je životni interes, odnosno u zemlji u kojoj borave njihove obitelji.
"Zato imamo ogroman odljev mladih obitelji koje kompletne odlaze iz Hrvatske radi Porezne uprave. Tjeraju te mlade obitelji iz Hrvatske! Kad im stignu porezna rješenja na dodatni porez, odlučuju da neće plaćati dodatni porez i da će otići. Najgore tu prolaze oni koji zarađuju male plaće od 1000 do 1400 eura i plaćaju nikakav ili mali porez u Austriji. U toj zemlji ima mnogo neoporezivih dodataka na plaću, poput terenskog dodatka, dodatka za teški posao, dodatka za prljavi posao i slično, dok je godišnji neoporezivi dohodak 11.000 eura, a u Hrvatskoj je neoporezivo godišnje 48.000 kuna.
Kad te prihode hrvatski poreznici oporezuju i priznaju austrijski porez, dolazi do velikih razlika za uplatu. Provjerom naših poreznih stručnjaka došli smo do saznanja da je do 80 posto krivih izračuna poreznih rješenja, čime su radnici migranti zakinuti za po 15.000 kuna. Kad Porezna izda rješenje s rokom plaćanja, imaš mogućnost žalbe, a ne platiš li, dolazi ovrha. Imamo dva slučaja ovrha nekretnina u Varaždinskoj županiji od 210 i 230 tisuća kuna za pet godina, gdje su najviša stavka zatezne kamate i kazne", otkrio je šef Sindikata radnika migranata.
'Vikend pacijenti'
Komentirao je i najave o čistki u registrima osiguranika HZZO-a, jer je popisom stanovnika otkriveno da imamo više osiguranika u zdravstvenom sustavu nego žitelja. "Mi nismo 'vikend pacijenti' i ne dolazimo se vikendom liječiti u Hrvatsku, kako kaže ravnatelj Porezne uprave. Nismo mi, koji novac šaljemo obiteljima u Hrvatskoj, krivi za to što ionako ima 200.000 više korisnika zdravstvenog sustava nego platiša. Svoje zdravstvene probleme rješavamo u državama gdje radimo, a kad dođeš doma i nešto ti se dogodi, naravno da moraš kod liječnika.
Naši radnici su svi zdravstveno osigurani u državama u kojima rade, a temeljem europske zdravstvene iskaznice građani EU-a mogu koristiti hitne zdravstvene usluge i u drugim državama EU-a. Ujedno, da bi rasteretili hrvatski zdravstveni sustav, sindikat radnika migranata poziva sve građane koji rade u državama EU-a da osiguraju svoje nezaposlene članove obitelji, kao i svoju djecu, preko svog zdravstvenog osiguranja. Time ne gube ništa, a država dobiva puno, budući da sve eventualne usluge naplaćuje od inozemnog osiguranja", zaključio je Lazar.
