Od 1. siječnja rastu plaće, nekima bi trebale biti više i za 1000 kuna

I premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić, odmah su po izglasavanju nove Vlade kao njen prioritet istaknuli paket zakona porezne reforme. Taj bi paket već sljedećeg tjedna trebao u javnu raspravu, ali što će se sve mijenjati - ne zna se.

Ono o čemu se već neko vrijeme govori je promjena poreznih razreda u kontekstu poreza na dohodak pri čemu je planirano neoporezivi dio plaće dignuti na 3750 kuna te smanjiti najveću stopu poreza s 40 na 36 posto pri čemu bi se ta stopa trebala primjenjivati na prihode od 20.000 kuna naviše.

Male plaće neće se mijenjati

Ne zna se koliko će točno rasti plaće od 1. siječnja, ali zna se da radnici s najnižim primanjima neće osjetiti razliku u svojim primanjima jer ionako ne plaćaju porez na dohodak. Plaće čiji je iznos manji od 4000 kuna mogle bi porasti tek kad bi se smanjivali socijalni doprinosi, što bi moglo biti kritično za mirovinski i zdravstveni sustav.

Procjenjuje se da 4 od 10 zaposlenih neće plaćati nikakav porez ili prirez na dohodak ako neoporezivi dio dohotka poraste na 3750 kuna. Srednje plaće trebale bi porasti za 100-300 kuna, a najviše plaće za oko 1000 kuna, piše Večernji.

Zbrajanje svih oblika zarade

Navodno se spominje i tzv. sintetičko oporezivanje dohotka čime bi se zbrojili svi oblici zarade te bi tako nestao drugi dohodak na koji se plaća 25 posto poreza, neovisno o iznosu zarade drugog dohotka kroz koji se isplaćuju i golemi menadžerski bonusi.

Stručna skupina na stol je stavila i odbitke za uzdržavanje članova obitelji koji su sada određenim postotkom vezani uz osobni odbitak. Prema aktualnom prijedlogu, propisao bi se isti iznos za sve.

Još jedna promjena leži u komunalnoj naknadi, odnosno u njenu pretvaranju u porez na nekretnine koji će se početi plaćati 2018. godine. I porez na dobit mogao bi se spustiti na 18 posto za velike sustave, a za male na 12 posto, dok se u drugoj polovici mandata čeka i promjena u oporezivanju PDV-a.