Učenici osnovnih škola smatraju da je obrazovanje najvažnija stvar u životu, imaju velike potencijale i očekivanja od škola, ali je pitanje koliko će ih i gdje ostvariti, najvažniji je zaključak znanstveno-istraživačkog projekta kojeg je u utorak u Zagrebu predstavio voditelj Boris Jokić.
Objašnjavajući zaključak projekta „Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)“, Jokić je kazao da se kod učenika četvrtih razreda poklapaju izrazito pozitivni osobni ishodi i procjena budućnosti Hrvatske, dok su učenici sedmih razreda kritični prema budućnosti Hrvatske.
U analizi stavova ovisno o uspjehu učenika, pokazuje se da oni najpozitivnije procjenjuju budućnost Europe, a najmanje vjeruju u pozitivne ishode za Hrvatsku, kazao je Jokić.
Prema pozitivnoj budućnosti Hrvatske najkritičniji su oni koji imaju najbolji školski uspjeh. Među petinom najuspješnijih više je onih koji smatraju da će kroz dvadeset godina budućnost naše zemlje biti negativna u odnosu na one koji smatraju da će biti pozitivna, dodao je.
Vrlo kritičan stav mladih prema budućnost Hrvatske ukazuje da je u školi i društvu potrebno promovirati pozitivne primjere osoba, organizacija i inovacija koje su uspjele svojim znanjem i sposobnosti, kazao je Jokić.
Prezentirajući rezultata istraživačkog projekta u kojem je tijekom dvije školske godine sudjelovalo 28 zagrebačkih osnovnih škola te više od 2700 učenika, roditelja i nastavnika, koji je provodio tim istraživača Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a financirala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), Jokić je kazao da potencijal očito postoji, ali i opasnost da se on ne ostvari u Hrvatskoj.
Ravnateljica Instituta Dinka Marinović Jerolimov kazala je da je projekt vrlo složen i da predstavlja prvi sustavni pokušaj longitudinalnog istraživanja ove teme u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.
Sastoji se od kvalitativnih istraživanja koja su bila usmjerena dubinskom ispitivanju obrazovnih aspiracija putem 1034 polustrukturirana intervjua s učenicima, roditeljima i učiteljima iz pet zagrebačkih škola i kvantitativnih istraživanja koja provedena među učenicima 23 zagrebačke škole.
Istraživanje je pokazalo da mladi imaju što reći, ali ih se nikada ne pita i ne čuje njihov glas, što je pogrešno, kazao je Jokić.
Pokazalo je kako sve do osmog razreda učenici slabo poznaju što se uči u srednjim školama, pa je imperativ osmisliti programe savjetovanja koje bi polazili učenici od petog razreda, te osmisliti programe suradnje osnovnih i srednjih škola za učenike od šestog razreda naviše.
Također, učenici smatraju da je visoko obrazovanje uvjet za ostvarenje dobrog života, pa ih je potrebno informirati da je on moguć i sa srednjom školom, te ih upoznavati sa svijetom rada.
Uočeno je da učenici rano počinju izbjegavati ispunjavanja svojih obaveza, pa je potrebno uvesti sustavno poučavanje o učenju i važnosti redovitog učenja.
Potrebno je obratiti pažnju na utjecaj digitalnih okruženja na fizičku, socijalnu i mentalnu dobrobit učenika, te pokrenuti vrlo aktivnu promociju različitih oblika čitanja, rečeno je.