Usred financijske krize Vlada je pronašla novac za ispuniti obećano. Od početka godine porast će plaće u javnom i državnom sektoru, a iz proračuna će se isplatiti i božićnice. Petim krugom porezne reforme povećanje plaća trebao bi osjetiti i javni i realni sektor, a uz sve to više od 8 milijardi kuna Vlada će potrošiti na očuvanje radnih mjesta. Je li taj novac dobro plasiran i hoće li nam povećanje platežne moći građana ubrzati izlazak iz krize?
Porast od 4 posto
Radnici zadovoljno trljaju ruke od prvog siječnja i javni i državni službenici dobit će dogovorena povećanja plaća. U Vladi se nadaju kako će povećanjem primanja rasti osobna potrošnja koja je najveća stavka domaćeg BDP-a. No, neki upozoravaju da oslanjanje na osobnu potrošnju u krizi nije dobra odluka.
"Naravno da nitko u doba krize se neće odlučivati na veće zahvate u kućanstvima, neće se kupovati nekakva trajna potrošna dobra, posebno se neće kućanstva odlučivati na investicije", rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Od nove godine djelatnicima u javnoj i državnoj službi osnovica
plaće porast će za četiri posto. Time je ukupno povećanje
osnovice 18,3 posto, odnosno s 5108 kn na 6044 kn. Za COVID Božić
će i javni i državni sektor dobiti 1500 kuna božićnice. Uz to,
porasla je i minimalna plaća u mandatu Vlade ukupno za 904
kune.
"Mi smo na taj način učinili iskorak kako bi naši građani u ovoj
krizi mogli imati veće plaće, veća primanja i u konačnici
kvalitetnije premostiti krizu i na taj način biti nagrađeni za
svoj rad i ono za što doprinose", kazao je premijer
Andrej Plenković.
No, ne zaboravimo i privatni sektor, upozorava oporba.
"U tom smislu trebamo gledati i ovu poreznu reformu o kojoj smo
počeli raspravljati u Saboru tako da što više se povećaju plaće
svima koji imaju niske i srednje plaće zato što je to jedini
način da povećamo potrošnju. A bez povećanja potrošnje, odnosno
povećanja potražnje, mi se nećemo moći izvući iz krize", izjavio
je saborski zastupnik Tomislav Tomašević.
Financijska injekcija
Povećanje plaća građana utjecat će na povećanje potrošnje, kaže
Novotny, no upitan je dugoročni efekt.
"Većina tih proizvoda se ne proizvodi u Hrvatskoj pa mi zapravo
fiskalnom intervencijom povećavamo radna mjesta negdje drugdje, a
ne u Hrvatskoj. To je loše vođenje ekonomskih politika. Vlada bi
trebala djelovati na strani ponude - povećavati proizvodnju
domaćih roba, a ne da se kućanstva okreću potrošnji onih roba
koje dolaze iz inozemstva", rekao je Novotny.
No, iz vlade kažu da brinu i za radna mjesta u Hrvatskoj. Do
kraja godine će financijska injekcija kroz mjere zapošljavanja i
očuvanja radnih mjesta prijeći osam milijardi kuna. No, borba za
radna mjesta treba biti bolje usmjerena, tvrdi Tomašević.
"Da možda ne pomažemo firme poput sportskih kladionica koje su
prošle godine imali dobit u stotinama milijuna kuna", kazao je
Tomašević.
Učinkovito cjepivo podignut će optimizam u Hrvatskoj. No, prema
mišljenju stručnjaka, buđenje gospodarstva možemo očekivati tek u
drugoj polovini iduće godine.
