NEVIDLJIVI /

Tko popisuje beskućnike? Neki ljudi za državu jednostavno ne postoje, iz DZS-a smo dobili čudan odgovor

Image
Foto: Patrik Macek/Pixsell

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko dvije tisuće beskućnika, a velik dio njih neće biti obuhvaćen popisom stanovništva, iako i oni čine 'zajedničku sliku Hrvatske'

15.10.2021.
7:04
Patrik Macek/Pixsell
VOYO logo

Druga faza popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj bliži se kraju. Iako je trebala trajati do ove nedjelje (17. listopada), zbog procjene da se do tada neće popisati sve popisne jedinice, u četvrtak je donesena odluka da se taj rok ipak produljii do 29. listopada. U onoj prvoj fazi, od 13. do 26. rujna, građani su prvi put imali priliku sami se popisati online, putem sustava eGrađani. U drugoj fazi popisivači ''po starinski'' idu od vrata do vrata popisujući članove kućanstava u njihovim domovima, a od onih koji su se sami popisali preuzimaju odgovarajuće kodove kao potvrde.

Brojna pitanja vezana uz Popis stanovništva proteklih su se mjeseci mnogo puta odvrtila i dobila odgovore, ali ima jedno sasvim logično koje se u svim tim 'najčešćim pitanjima' nije spomenulo: Tko i kako popisuje beskućnike?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
NAJVAŽNIJA JE AKREDITACIJA /

Popisivači kreću po kućama, ali pojavili se i prevaranti! Kako ih prepoznati? 'Ako nemaju ove stvari, nemojte im vjerovati'

Image
NAJVAŽNIJA JE AKREDITACIJA /

Popisivači kreću po kućama, ali pojavili se i prevaranti! Kako ih prepoznati? 'Ako nemaju ove stvari, nemojte im vjerovati'

Beskućnici se popisuju u drugoj fazi popisa

Većina beskućnika nema stalne adrese, nažalost ni krova nad glavom niti vrata na koja bi im  popisivači pokucali. A i oni su građani ove države koji – kako glasi slogan ovog Popisa stanovništva – stvaraju zajedničku sliku Hrvatske. Druga je stvar što oni u toj ''zajedničkoj slici'' izmiču čak i zakonskoj regulativi budući da beskućništvo u Hrvatskoj nije obuhvaćeno niti jednim zakonskim propisom, čak ni Zakonom o socijalnoj skrbi, iako su beskućnici najčešće registrirani kao korisnici usluga u sustavu socijalne skrbi.

Pitanje ''Tko i kako popisuje beskućnike?'' postavili smo Državnom zavodu za statistiku (DZS), koji provodi Popis stanovništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Beskućnici se popisuju u drugoj fazi popisa stanovništva koja se provodi od 28. rujna do 17. listopada. Beskućnik se može općenito definirati kao osoba koja, zbog nedostatka smještaja, nema drugih mogućnosti nego živjeti na ulici i bez skloništa koje se smatra stambenim prostorom (tzv. primarno beskućništvo) ili kao osoba bez uobičajenog mjesta stanovanja koja se često seli iz jedne vrste smještaja u drugi, uključujući stanove, skloništa, ustanove za beskućnike ili druge stambene prostore (tzv. sekundarno beskućništvo)'', odgovorili su nam iz DZS-a.

Popisivač popisuje one koje 'zatekne na cesti'!?

Mnogo zanimljiviji, odnosno čudniji bio je odgovor na pitanje gdje se popisuju beskućnici. U DZS-u ističu da u tom slučaju postoje dvije situacije.

''Prvo, popisivač pronalazi i popisuje beskućnika u prihvatilištu u okviru kolektivnog stana kao dio institucionalnog kućanstva'. Drugo, popisivač popisuje beskućnike koje "zatekne na cesti" kao privatno kućanstvo, bez stana. Prema metodologiji, osobe bez stalne adrese, beskućnici, smatraju se stalnim stanovnicima naselja popisa'', glasio je odgovor DZS-a.

Budući da drugi dio odgovora – da ''popisivač popisuje beskućnike koje zatekne na cesti'' – zvuči zbunjujuće, jer pretpostavlja da popisivač hodajući ulicom usput uočava osobu za koju pretpostavlja da je beskućnik pa je na licu mjesta popisuje, za pojašnjenje i komentar obratili smo se Hrvatskoj mreži za beskućnike (HMB). Izvršni predsjednik HMB-a Zvonko Mlinar kazao nam je kako ''od popisivanja na cesti nema ništa''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Ljudi im se na taj način neće odazvati'

''Ljudi koje pokušaju popisati na cesti jednostavno im se na to neće odazvati. Bit će popisani samo oni beskućnici koji su u prihvatilištima, a najveći dio beskućnika ostat će nepopisan. U prihvatilištima je trenutno oko 350 ljudi, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. bilo ih je oko 250, a stvarno stanje je da u Hrvatskoj oko 2000 beskućnika'', kaže Mlinar.

On napominje da je Hrvatska mreža beskućnika zajedno s humanitarnom udrugom Adra iz Beograda htjela zauzeti zajednički stav uoči popisa stanovništva (u Srbiji će popis biti proveden nagodinu, nap.a.) te se obratila nadležnim institucijama oko toga kako će biti popisivani beskućnici. Nikakav odgovor, kaže, nisu dobili.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Smatramo da je postojala mogućnost da se popiše dio beskućnika koji će ovako ostati nezahvaćeni popisom. Konkretno, u Zagrebu postoje dva dnevna boravka za beskućnike pa se to moglo tamo obaviti. A ovo da popisivači popisuju beskućnike koje zateknu na cesti – to nema šanse'', kazao nam je izvršni predsjednik Hrvatske mreže beskućnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo