Znanstvenici Instituta za biologiju mora iz Kotora evidentirali su pomor periski i u Boki kotorskoj, pošto se nestanak te vrste školjke zamjećuje u cijelom Sredozemlju još od 2016., a događa se kako posljedica oboljenja koje izaziva parazitska vrsta. Prvi slučajevi pomora registrirani su u Španjolskoj i sjevernoj Africi, gdje je pomor školjki bio iznimno visok, i do 100 posto na pojedinim mjestima. Potom je nestanak periski zabilježen u Tunisu, Francuskoj, Italiji, Turskoj, Cipru, Grčkoj i u Albaniji, preciznije gotovo u čitavom Mediteranu uz izuzetak Jadrana.
No u svibnju ove godine zadarska udruga "20.000 milja" evidentirala je pomor periski i oko dubrovačkih Elafita. U lipnju 2019. godine znanstvenici Instituta za biologiju mora iz Kotora koji djeluje pri Sveučilištu Crne Gore, u sklopu redovitog monitoringa morske flore i faune zabilježili su pomor periski i u Tivatskom zaljevu, gdje je na pojedinim mjestima nestalo i do 60 posto ovih školjki.
Sporije zatvaraju ljušture
Istodobno je zamijećeno da se značajan broj jedinki u neposrednoj prisutnosti ronilaca zatvara u ljušture sporije nego što je uobičajeno, što je znak bolesti periski. U unutarnjem dijelu Bokokotorskog zaljeva koji obuhvaća Risanski i Kotorski zaljev, paraziti još uvijek nisu počeli uništavati populacije ove vrste školjaka, kazali su iz Instituta.
Ovako visoka stopa pomora periski posljedica je oboljenja što ga izaziva parazit iz grupe Protozoa latinskog naziva Haplosporidium pinnae sp., čije se spore iznimno brzo šire podmorjem i tako dospijevaju do velikih udaljenosti. Parazit je aktivan na morskoj temperaturi višoj od 14 Celzijevih stupjeva, što znači da mu je aktivnost pojačana tijekom ljetnih mjeseci. U međuvremenu su znanstvenici ustanovili da postoje dva uzročnika oboljenja.
Drugi je bakterija iz roda Mycobacterium, koja je u uzorcima tkiva periski otkrivena prije njihova masovnog pomora i nije bila patogena. No kod oboljelih jedinki ubrzano se razmnožava, osobito kod onih koje bi mogle opstati i nakon napada H. pinnae sp. Zbog toga im je nakon parazitoze oslabljen imunosni sustav. Po preliminarnim istraživanjima parazit iz grupe protozoa obično rezultira pomorom 80 do 90 posto populacije periski, a ostale jedinke uništi bakterija.
Nastavak financiranja istraživanja
Zaklada princ Albert II. od Monaka trebala bi i dalje financirati nedavno završen znanstveni projekt PinnaSPOT, nastao u suradnji Instituta za biologiju mora iz Kotora Sveučilišta Crne Gore, dviju španjolskih institucija - Katoličkog sveučilišta iz Valencije i Instituta za istraživanje mora, francuskog Instituta za oceanografiju "Paul Ricard" te crnogorske Zaklade Petrović Njegoš.
Nakon prinčeva posjeta Kotoru iz Zaklade su izvijestili da će nastaviti financijski podupirati istraživanja vezana za opstanak periski u Boki kao temelja daljnje zaštite biodiverziteta na ovome području.
