"Ove smo godine imali oko 20 posto učenika koji su donijeli pokoji dodatni bod, mimo ocjena i dobrog vladanja. Po meni je i to previše", kazala je ravnateljica splitske zdravstvene škole za Slobodnu Dalmaciju komentirajući sustav upisa u srednje škole, zbog kojeg su neki roditelji pohrlili čak i do liječnika i socijalnih radnika po razne potvrde. Istovremeno, roditelji one djece koja se nisu "snašla" su negodovali zbog cjelokupnog sustava po kojem se njihova djeca, unatoč odličnom uspjehu, ne mogu upisati u željenu školu.
Pritisak u velikim gradovima
Da sustav nije dobar slaže se i naš član kriznog stručnog tima, ravnatelj Privatne klasične gimnazije u Zagrebu Zlatko Šešelj.
"Cijeli taj cirkus je apsurdan. Pritisak oko upisa na velike elitne škole uglavnom je u velikim gradovima kao što su Zagreb, Split i Rijeka. A ovakav cirkus ima korijene još iz vremena Stipe Šuvara kada su oni učenici koji se nisu mogli upisati u željenu obližnju školu dobivali zeleni žig zbog zdravstvenih problema. S vremenom je to raslo geometrijskom progresijom", kaže Šešelj dodajući da postoji i problem poplave odlikaša, te postavlja pitanje zašto učenik koji je imao četvorku iz tjelesnog odgoja ne bi mogao nastaviti školovanje primjerice u Petoj gimnaziji.
'Škole treba učiniti konkurentnima'
Šešelj kaže da bi se na konkurentnosti škola koje se ne smatraju elitnima dobilo tako što bi se poduzele mjere za poboljšanje njihove kvalitete. No, ne vjeruje da će se uskoro tako nešto u Hrvatskoj dogoditi. Kad je riječ o savjetima nekih njegovih kolega da ponovno treba uvesti prijemne ispite za srednje škole, njegov odgovor je: "Ovisi. Ako je riječ o ispitu znanja, onda je povratni efekt za osnovne škole katastrofa. Možda bi taj ispit trebao biti suptilniji da se svakom djetetu da šansa za upis."
Inače, dodaje da trenutni sustav na djecu svaljuje veliki teret, jer od njih traži da tijekom svih godina imaju prosjek 5,0. Govoreći o pogodnostima na dodatne bodove, Šešelj kaže: "Primjerice priča o alergiji sad se već prostituirala. A ima i teških slučajeva i stoga ne smijemo biti tako neosjetljivi na tuđu nesreću. No, istovremeno zašto bi netko dobio tri boda zato što mu je tata PTSP-ovac, pa djeca to različito podnose. Ono što mi trebamo učiniti jest vagati svako dijete i pronaći to njegovo zrnce zlata da bismo mogli dobro odrediti u koju bi školu ono trebalo ići."
'Ocjena je ocjena i na njoj se treba temeljiti upis'
Ravnateljica VII. Gimnazije u Zagrebu Ljilja Vokić kaže da u njenoj školi nije bilo puno onih koji su se željeli domoći upisa uz dodatne bodove. Imali su, kaže, slučaj djevojčice koja je prije tri mjeseca izgubila majku, dječaka koji je operirao rak štitnjače, jednog koji je nedavno prebolio upalu mozga te tek jedno ili dvoje s kroničnom alergijom.
"To su primjerice djeca koja se trebaju opisati. No, inače ja nisam zadovoljna sustavom upisivanja. Puno toga nije ujednačeno, kao primjerice bodovi za tečajeve plesnih i glazbenih škola. Da se mene pita, cijeli taj sustav bi se temeljio samo na ocjenama. Ja bih ukinula sve osim ocjena jer ocjena je ocjena i svaki nastavnik je odgovoran za nju. No, izuzetak bih napravila samo kod iznimno teških slučajeva, kao što je smrt roditelja ili teška bolest", kaže Vokić. Prijemne ne podržava. Stvarali bi im, kaže, dodatni posao, koji već imaju vezano uz upise na fakultete.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade i ostalih institucija, pojedine poteze vlasti ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr.
