19. svibnja 1991. godine hrvatski građani izašli su na referendum i plebiscitarno rekli NE Jugoslaviji.
''Ovaj narod je naučio iz svoje povijesti i više neće nikome dopustiti da ugrozi njegovu samostalnost, njegovu slobodu i njegovu samostalnu državu'', poručio je 1991. godine sada pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
20 godina poslije - 22. siječnja 2012. godine, na referendumu smo odlučivali o pristupanju Europskoj uniji.
Tim tempom građane će se opet pitati 2030. i neke. Jednu veliku priliku prokockali su sindikati koji su prikupili i više nego dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma o Zakonu o radu, ali onda nakon pregovora odustali, pa sve pretvorili u priču o referendumu o referendumu kako bi se pojednostavili uvjeti za raspisivanje.
A onda je i to utihnulo. Pa se spominjao referendum o kolektivnim ugovorima, zaziva se onaj o umjetnoj oplodnji, ali i dalje smo ostali samo na dva. Profesor Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj zagovara češće referendume o važnim pitanjima.
Političke elite ne vjeruju građanima
''Gledajte samo ovu logiku, u ove 22 godine u Hrvatskoj su najvažnije odluke donosile političke elite pod izgovorom da građani nisu dovoljno kompetentni da odlučuju o važnim pitanjima i gledajte gdje smo došli'', kaže Šalaj.
U većini zemalja postoje ograničenja - pa se na referendumu ne može odlučivati o pitanjima koja se tiču ljudskih prava, poreza i pomilovanja. Švicarska koja se, uz Sloveniju, diči brojnim refrendumima na kojima se građane pita o gotovo svim bitnim stvarima ipak je zapela na pitanju treba li zabraniti minarete jer je većina odgovorila da.
''Kao loš primjer izdvaja se Kalifornija gdje su građani rekli ne porezima pa skoro bankrotirali. Ništa nije idealno ni savršeno'', objašnjava Šalaj nedostatke referenduma - usporava politički proces, košta i može stvoriti podjele u društvu.
'''Da političke elite ne vjeruju građanima, oni misle da su građani netolerantni, zatucani, da će građani donositi loše odluke. Postoji naravno šansa da će građani na referendumu pogriješiti, no po meni, postoji još veća šansa da će političke elite pogriješiti, ako ih nikada, mi kao građani ne kontroliramo'', istaknuo je Šalaj.
