Umjesto da svaki dan iz medija doznajete one zamorne statistike o tome koliki se postotak ljudi cijepio, pa koliko prvom dozom, pa koliko s obje doze, koliko je to odraslih, i tome slično: svaki dan biste trebali čuti jednu drugu brojku. Koliko se ljudi nije cijepilo. Znate koliko ih ima? Ima ih 1.616.592.
Dobro, neki od njih, točnije nešto manje od 390.000 preboljelo je virus i to znači da u Hrvatskoj živi barem 1,2 milijuna odraslih koji cjepivo ne žele.
90 posto njih nisu ljudi koji vjeruju da im Bill Gates želi ugraditi čip, ne pale odašiljače jer misle da 5G prenosi koronu, ne nose one aluminijske kapice, ne grgljaju izbjeljivač jer su to vidjeli na YouTubeu.
Većina njih ne vjeruje u to da im zla farmaceutska industrija želi naškoditi, većina ih ne vjeruje ni da ih zla država želi kontrolirati i pratiti, većina njih ne želi da ih se zove antivakserima. Ali većinu vremena njima se nitko ni ne obraća niti ih pokušava razumjeti. Ovo su njihovi razlozi.
Rijetko što u Hrvatskoj izaziva toliko čuđenja kao podatak da se nije cijepilo 37 posto medicinskih sestra i tehničara. Za njih u ponedjeljak počinju problemi, jer na posao ne mogu bez COVID potvrda. U početku će im država plaćati testiranje, ali to neće trajati zauvijek.
Moji su večerašnji gosti zato medicinska sestra Marija Antunović, glavna sestra za pulmologiju KB Dubrava, inače poznatijoj kao COVID bolnici i koja se uredno cijepila. I medicinski tehničar Tomislav Drožđek, koji radi u Psihijatrijskoj bolnici za djecu u Kukuljevićevoj.
Drožđek kaže kako se nije cijepio jer vjeruje svom imuno sustavu: "Bavim se rekreativno sportom, izlazim na zrak dobro se hranim i mislim da je moj imuno sustav dovoljno jak da odgovori na izazove covid-a, međutim ja sam u jednoj samoizolaciji ostao bez osjeta mirisa, na četiri dana, svi su moji bili u izolaciji i to je prošlo. Nisam imao nikakve simptome, ni temperaturu ni kašalj ni grlobolju."
Misli kako mu cjepivo ne treba: "Mislim da cjepiva nisu još dovoljno ispitana, to su eksperimentalna cjepiva, koja sada trenutno trebaju proći još neku fazu ispitivanja, treba vidjeti dugoročne posljedice odnosno nuspojave na cjepivo. Smeta me recimo zato što je država potpisala sporazum sa farmakološkim firmama da nema niakkve odgovornosti za nuspojave."
Antunović kaže kako se većina njenih kolega cijepila: "Većina je odradila cjepivo, naprosto odmah po dolasku samog cjepiva u bolnicu. Prvenstveno jer smo radili i radimo još uvijek s covid pozitivnim pacijentima. Znamo što je to, znamo kako covid djeluje i jednostavno to je bilo nešto što je bila vlastita odluka sviju nas upravo iz iskustva koje smo prošli."
Drožđek kaže kako je cjepivo Europska agencija za lijekove odobrila, ali uvjetno: "To moramo znati da je to uvjetno odobrenje traje godinu dana nakon toga će se vidjeti da li to cjepivo ima kratkoročne, srednjoročne ili dugoročne nuspojave. Mi za 3,4 god ne znamo šta će se desiti nakon cijepljenja."
Antunović kaže kako je covid jedna teška virusna bolest: "Ona uzrokuje mnoge probleme, kod evo gospođa u prilogu je rekla da cjepivo izaziva grušanje krvi i slično, ali covid to zaista i radi. Od covida dolazi do začepljenja krvnih žila samim time do plućnih embolija, srčanih problema, neuroloških ispada, to je dokazano."
Drožđek napominje kako je on redovno cijepljen te kako je cijela njegova obitelj cijepljena za druge bolesti: "Moj otac je čak primio cjepivo isto protiv covida. Nikoga nisam nagovarao nikad da se ne cijepi niti mi je to nekakva promocija nego jednostavno smatram da svaki čovjek ima pravo na nekakav odabir ustavnim zakonima on ima pravo odabrati da li se želi cijepiti ili ne zato jer se radi o eksperimentalnom cjepivu. Da je to cjepivo odobreno trajno i da se zna više o njihovim nuspojavama onda svaki čovjek ima pravo odabrati i vidjeti da li želi ili ne želi."
Kaže kako je Lauc danas izjavio kako je svakom zdravom čovjeku do 50 godine nema potrebe za cijepljenjem: "Istog takvog sam i ja mišljenja, mišljenja su takvog i naši građani, da nema jednostavno potrebe za cijepljenje ako imamo zdrav imunitet. Ljudi koji su stariji da pače imaju nekakve određene bolesti, slab imunitet, da pače treba se cijepiti. Nemam ništa protiv nikoga ne nagovaram da se ne cijepi, ali mladi ljudi, on (Lauc) kaže da je van pameti da se mladi ljudi cijepe."
Antunović kaže kako je i van zdrave pameti da zdrave mlade osobe dobiju teške komplikacije: "Tromboze i posljedično sve ostale komplikacije koje idu, a sportaši zdravi mlađe životne dobi, 12. mjesec je bio prepun s takvim pacijentima. U početku deseti, jedanaesti mjesec, to su više bili kronični pacijenti starije životne dobi, ali zaista taj dvanaesti, prvi mjesec pa uključujući mog supruga koji je bio do tada zdrav i bez ikakvih poteškoća je obolio od covda. Nije garancija da ako si mlad i baviš se sportom da se neće nešto desiti."
Drožđek smatra drugačije: "Ja mislim da su mladi ljudi, zdravi ljudi, imaju veću šansu od nuspojava oboljeti, iz prve ruke znam iz prakse i sindikalni sam povjerenik medicinskih sestara i tehničara zajedno, komuniciram redovno na dnevnoj bazi sa svim povjerenicima, znam kakva je situacija u gotovo svakoj bolnici u Hrvatskoj, da su veće nuspojave, međutim manje se prijavljuju. Zašto, ne znam razlog, ali više kod mladih ljudi se više nuspojave pojavljuju, nego kad bi netko dobio covid i samostalno ga prebolio."
Postcovid sindrom
Antunović kaže kako je najveći problem kod postcovid sindroma zaduha pri naporu, te da nakon toga ide kašalj, umor, kognitivni poremećaji i zaboravljanje.
Drožđek smatra da ni liječnici ni pacijenti ne prijavljuju nuspojave te ponavlja kako i dalje misli da je veći rizik od nuspojava nego od samostalnog preboljevanja covida kod mladih ljudi.
Antunović kako u Dubravi, nitko nije imao teških i ozbiljnih posljedica cjepiva.
Drožđek kaže kako zna za miokarditise, za moždane udare, tromboze: "Neki ne prijavljuju jer im se ne prijavljuje, ne žele se izložiti javno, ne žele se svom liječniku reći takve podatke, idu direktno na hitnu i zbog toga to izaziva takvu nekakvu sumnju kod naših ljudi."
Pitali smo matematičarku s PMF-a da nam izračuna neke brojeve:
"Kad ovo sve skupa izmnožite, dobit ćete otprilike 0,1 posto. Znači čak i uz optimistična razmišljanja, Ispade da nam se šansa za umiranje barem prepolovi, varira od 2 puta do 10 puta. Ali išla sam na ruku onima koji bi gledali najcrnji scenarij da cjepivo najmanje pomaže, još uvijek je barem dva puta manja šansa za umiranje, ako smo cijepljeni nego ako nismo", kaže profesorica s PMF-a Franka Miriam Brueckler.
"Ne prijavljuju se nuspojave"
Na matematičke brojke, Drožđek kaže da je to zato što se ne prijavljuju nuspojave.
Antunović kaže kako je neobično da netko tko je završio bilo koji oblik medicinskog obrazovanja "naprosto ne ide za time da se veže za nekakva stručna istraživanja, znači za nešto što je provjereno i teži u ovom nekakvom dijelu virtualnih informacija za netočnim informacijama i za tim se povezuje."
Drožđek kaže kako imamo jednoumlje: "Isključivo Stožer priča, niti jedan drugi znanstvenik, Nobelovac ili doktor nema priliku govoriti u javnosti bez cenzure. I tu je problem, ljudi su isto tako sumnjičavi i ne žele prihvatiti to jednoumlje."
Iako kod nas ne postoji obveza za cijepljenje, Drožđek se pita tko će platiti testiranje kada poslodavac radniku uvjetuje da se cijepi ili će se testirati tri puta tjedno.
Kaže kako država mora platiti zdravstvenim radnicima testiranje jer plaćaju zdravstveno osiguranje: "Koliko god trajala sezona covida. Ne smije se uvjetovati."
Kaže kako će kao sindikati to i tražiti te da su takvi planovi već dogovoreni: "Mi izdvajamo za zdravstveno osiguranje i imamo pravo na zdravstvenu zaštitu. Medicinskih sestara ima trenutno premalo i ne smije, kako ministar Beroš kaže, mi ćemo njih otpustiti oni nam ne trebaju u sustavu."
50 posto Dubrave je zauzeto
Povela se žestoka rasprava oko matematike i cijepljenja. Antunović kaže kako ipak u Dubravi postoji određeni postotak ljudi koji se nije cijepio.
Naglašava kako situacija nije dobra: "Zašto se apelira na cijepljenje, zapravo kako zaustaviti virus da se širi i da ljudi obolijevaju od njega, a to je najveći problem. Trenutačno u bolnici, kod nas u Dubravi je već 50 posto kapaciteta sa ležećim pacijentima zauzeto što znači da što se više povećava broj covid pozitivnih pacijenata tako je potreba za brojem sestara i drugim osobljem da se preraspodjele na taj odjel veći, što znali da se moj odjel smanjuje na pola kapaciteta i samim time se ne dozvoljava da se drugim pacijentima osigura adekvatan zdravstveni sustav gdje su pacijenti unutar godinu i pol dana oboljeli isključeni iz bilo kakve mogućnosti liječenja, obrade, bilo kakvog dijagnosticiranja teških i zloćudnih bolesti.
Mi nažalost imamo sada porast karcinoma u zadnjim terminalnim fazama jer je prošlo godinu i pol dana kad mi nismo bili u mogućnosti naše pacijente obrađivati, provoditi kroz sustav."
Naglašava kako nije problem cijepljenja, već da je bit u tome da osoba koja se cijepila neće biti hospitalizirana.
Drožđek napominje kako i ljudi koji su se cijepili s dvije doze završe u bolnici
