Do kraja godine Hrvati ponovno izlaze na izbore. Nakon parlamentarnih i europskih izbora, na red dolaze oni predsjednički. Aktualni predsjednik Zoran Milanović obnaša tu funkciju od 2020. godine, kada je ostvario značajnu pobjedu protiv Kolinde Grabar-Kitarović.
Ako niste sigurni za koga glasati, donosimo vam pregled trenutnih kandidata:
Zoran Milanović, poznat po svojoj čvrstoj i direktnoj retorici, postao je član SDP-a 1999., a 2007. preuzeo je vodstvo stranke. Njegov uspon u politici kulminirao je pobjedom na parlamentarnim izborima 2011. s Kukuriku koalicijom, nakon čega je preuzeo dužnost premijera. Tijekom njegovog premijerskog mandata, Hrvatska je ušla u Europsku uniju, a Milanović se suočio s migrantskom krizom 2015. godine. Kao predsjednik Hrvatske posljednjih pet godina, Milanovićev mandat obilježile su velike krize poput pandemije koronavirusa, potresa te učestale političke nesuglasice s premijerom Andrejem Plenkovićem. Unatoč svom angažmanu na parlamentarnim izborima, gdje je izrazio želju da bude kandidat za premijera umjesto Peđe Grbina, Milanović se povukao zbog pravnih dvojbi oko tog poteza. U nedavnom intervjuu za RTL Danas, Milanović je objasnio kako je njegova odluka o ponovnoj kandidaturi motivirana dosadašnjim iskustvom i potrebom da se Hrvatska obrani od, kako kaže, Plenkovićevih napada na institucije i kršenja Ustava, posebice u kontekstu vanjske politike i nacionalne sigurnosti.
Dragan Primorac, HDZ-ov predsjednički kandidat, poznat je kao bivši ministar i istaknuti znanstvenik. Njegova prva kandidatura za predsjednika bila se 2009. godine, kada se natjecao kao nezavisni kandidat, no tada je osvojio skromnih šest posto glasova. Primorac je svjetski priznat liječnik i sveučilišni profesor, član američke Akademije za forenzičke znanosti i predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku. Uz to, aktivan je i u sportskim organizacijama, služeći kao potpredsjednik Hrvatskog Taekwondo saveza i savjetnik predsjednika HNS-a. Njegov slogan iz 2009., "Predsjednik kojega nitko ne drži u šaci", simbolizirao je njegovu neovisnost, no unatoč bogatoj biografiji, nije uspio privući značajniju podršku tadašnjih birača.
Marija Selak Raspudić, bivša saborska zastupnica iz redova Mosta, aktivna je u hrvatskoj politici od 2020. godine, kada je osvojila mandat i ušla u Sabor. Sada se kandidira za predsjedničku poziciju, s naglaskom na ulogu predsjednika kao nestranačke osobe, što smatra ključnim prema Ustavu. Selak Raspudić vjeruje da bi predsjednik trebao biti predstavnik svih građana, posebno u kriznim situacijama, kako bi mogao ujediniti narod i održati jedinstvo vojske. Naglašava kako je upravo taj pristup način na koji bi mogla pobijediti aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, koji je poznat po svojoj stranačkoj prošlosti.
Ivana Kekin, rođena Zagrepčanka, doktorica medicine i psihijatrica, aktivna je u politici kroz stranku Nova ljevica od 2016. godine, a predsjednica te stranke postala je 2020. U Možemo! se učlanila 2022., gdje sada služi kao članica Vijeća stranke i Upravnog odbora. Od 2021. godine je i saborska zastupnica. Kekin se pozicionira kao kandidatkinja zelene ljevice, naglašavajući kako Možemo!, treća stranka po snazi u zemlji, zaslužuje predstavnika u predsjedničkoj utrci. Ona vjeruje da Dragan Primorac neće ući u drugi krug predsjedničkih izbora, dok sebe vidi kao ozbiljnu kandidatkinju s dobrim šansama. Ističe da Hrvatskoj nedostaje kandidat s naglaskom na vrijednosti zelene ljevice, te smatra da je sada pravo vrijeme da se to promijeni.
Aurora Weiss, novinarka i savjetnica u kabinetu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, najavila je svoju kandidaturu za predsjedničke izbore. Weiss dolazi s bogatim iskustvom u novinarstvu i diplomaciji, a posebno se istaknula svojim angažmanom u očuvanju kulturne baštine. Svoje znanje unaprijedila je kroz program američkog State Departmenta i UNESCO-a, gdje je radila na zaštiti i očuvanju kulturnih spomenika od svibnja do studenog 2016. Osim što je obrazovana na području novinarstva i diplomacije, Weiss tečno govori nekoliko jezika, uključujući engleski, njemački, nizozemski i hrvatski, dok je početnik u francuskom jeziku.
Dražen Keleminec, predsjednik je Autohtone - Hrvatske stranke prava (A-HSP). Aktivno se uključio u politiku krajem 1980-ih, pridruživši se Hrvatskoj stranci prava (HSP) koju su osnovali Dobroslav Paraga i Ante Paradžik. Godine 1995. pridružio se Paraginoj novoj stranci, HSP 1861., no ubrzo je izbačen zbog optužbi za obiteljsko nasilje. Godine 2000. osnovao je Hrvatsku pravašku stranku, koju je kasnije ujedinio s Hrvatskim pravaškim pokretom. Nova stranka preimenovana je u Autohtonu - Hrvatsku stranku prava. Keleminec je poznat po organiziranju prosvjeda, uključujući kontroverzne skupove u Srbu, te po svojim napadima na HDZ, iako je u jednom trenutku podržao HDZ-ovu vlast u Koprivničko-križevačkoj županiji. U prošlosti je vodio pogrebni obrt i bio zaposlenik Podravke.
Niko Tokić Kartelo, poduzetnik iz Zagreba, odlučio je ući u utrku za predsjednika Republike Hrvatske. S više od 13 godina iskustva u praćenju političkih zbivanja i intenzivnim trogodišnjim pripremama za kandidaturu, Tokić je uvjeren da nijedan dosadašnji predsjednik nije iskoristio puni potencijal te funkcije. Kao uspješan poduzetnik i vlasnik tri tvrtke, među kojima se ističe Furnir drvni centar s 100-godišnjom tradicijom, Tokić vjeruje da može donijeti promjene. "Ako sam iz ničega stvorio uspjeh, mogu samo zamisliti što bih mogao postići kao predsjednik," poručuje Tokić, koji će na izbore izaći kao nezavisni kandidat, s ciljem razbijanja mita da predsjednik ne može donijeti ključne promjene za boljitak države.
Branka Lozo, članica predsjedništva stranke Dom i Nacionalno okupljanje, danas je putem videoporuke na društvenim mrežama službeno objavila svoju kandidaturu za predsjednicu Republike Hrvatske. U svom obraćanju istaknula je kako je Hrvatska mnogo dala njoj i drugim građanima te je došlo vrijeme da se oduži i vrati barem dio onoga što je Mati domovina učinila za sve nas. "Drage Hrvatice i Hrvati, kako u domovini, tako i raseljeni diljem svijeta, poštovani građani i građanke Hrvatske. Danas objavljujem svoju kandidaturu za predsjednicu Republike Hrvatske. Ovdje sam pred vama, svjesna da se, nakon prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, kao kandidatkinja razlikujem od svih svojih prethodnika koji su potekli iz istog izvora, ali čija srca su ostala u državi koja više ne postoji, u kojoj Hrvati nikada više neće živjeti!" poručila je Lozo.
Dodajmo na kraju da je Mostov Miro Bulj najavio mogućnost kandidature, ali konačnu odluku još nije donio.
POGLEDAJTE VIDEO: Dragan Primorac otkrio tko će mu financirati kampanju za predsjedničke izbore
