Ovo je jedna sasvim posebna priča o mladim poduzetnicima Hrvoju i Ivanu koji su putokaz jačanju gospodarstva ove naše napaćene nacije, odnosno hrvatsko gospodarstvo bi bilo bolje da je više takvih mladih, sposobnih i kreativnih mikro poduzetnika kao što su njih dvojica...
Mikro, malo i srednje poduzetništvo elementarni segment hrvatskog gospodarstva
Inače, mikro, malo i srednje poduzetništvo elementarni su segmenti hrvatskog gospodarstva jer su pokretači razvoja cjelokupnog gospodarstva i kao takvi potenciraju zapošljavanja, potiču poduzetničke sposobnosti, privatno vlasništvo i puno bolje odgovaraju zahtjevima tržišta jer su fleksibilniji...
Mikropoduzeća, te malo i srednje poduzetništvo, prema podacima dostupnim na internetu, predstavljaju čak 99 % svih tvrtki u EU-koje pritom zapošljavaju oko 100 milijuna ljudi, te su ključan izvor poduzetničkog duha i inovacija koji su presudni za konkurentnost tvrtki u Europskoj uniji.
U 2022. godini, prema istraživanju FINA-e, u Hrvatskoj je poslovalo 150.846 poduzetnika, od čega je najviše mikro poduzetnika, njih 134.587 (udio 89,2%), malih je 14.102 (udio 9,3%), srednjih 1.753 (udio 1,2%), a velikih 404 (udio 0,3%). Mali, srednji i veliki poduzetnici ostvarili su neto dobit, dok su mikro poduzetnici iskazali neto gubitak u 2022. godini.
Kod malih poduzetnika neto dobit iznosila je 15,14 milijardi kuna, kod srednjih 15,12 milijardi kuna, kod velikih 17,4 milijarde kuna, a kod mikro poduzetnika neto gubitak iznosio je 776,1 milijun kuna.
Oživjeli zagrebačke ulice na jedan poseban način
Zagrepčani Hrvoje i Ivan jako dobro znaju važnost mikro poduzetništva, pa su došli na sjajnu ideju kako spojiti autohtono s nečim novim, kako oživjeti zagrebačke ulice i Purgerštinu oplemeniti na jedan dosad neviđen način.
Konkurentska sposobnost mikro gospodarstva itekako se očituje u njihovim idejama, a njihova priča ide ovako...
"Prije 7 godina krenuli smo na Novi Zeland putem working holiday vise, putovati i raditi. To je bila najbolja opcija ako se želiš financirati i putovati, jer ti je dozvoljeno i raditi. Putujući po Novom Zelandu potrošili smo sve novce i usput smo posjećivali njihove kraft destilerije i kraft pivovare, vinarije... To nam je bilo fora jer u tom trenu tog baš u Hrvatskoj nije ni bilo. Destilerija još uvijek i nema, to je još uvijek u fazi novog kod nas", kazao nam je u uvodu Hrvoje i nastavio:
Agramero gyn
"Nama je bila fora čitav taj koncept destilerija i proizvodnje. Dakle, posjetiti destileriju gdje ti destiler sam priča na koji način se nešto proizvodi, pa pritom probaš nešto direktno iz bačve, pa ti objašnjava kako dolazi do toga, kakav je pritom proces proizvodnje. Bilo nam je sve to super i rekli smo jednog dana kad se vratimo u Hrvatsku, da bi voljeli nešto o toga doma napraviti. Jer, tada čak ni ovih manjih kraft pivovara nije toliko ni bilo".
Ideje samo dolazile, edukacija bila ključna
Međutim, dečki se još uvijek nisu vraćali doma. Godina na Novom Zelandu jako je brzo prošla i nakon toga otišli su živjeti u Kanadu. Tamo su proveli isto godinu dana i pritom radili. Destilerstvo ih je potpuno obuzelo, bili su time fascinirani. Ideje su samo dolazile, ali znali su kako se moraju još educirati i kako njihov put do znanja, do tih početnih vrata u svijet destilerstva, nije još gotov. Tada su došli na novu ideju, vrlo bitnu za ovu priču...
"Tada nam je bilo ostalo još nešto novca koje smo zaradili na našem putovanju, pa smo malo putovali po SAD-u, po Škotskoj, vidjeli neke njihove destilerije. Nakon što smo se vratili nazad u Hrvatsku bili smo dekintirani, ali gladni i željni da krenemo ostvarivati neke naše ideje potkrijepljene znanjem koje smo dobili na tom working proputovanju. Gledali smo, mozgali, razmišljali na koji način to izvesti, kako početi proizvoditi svoje. Vidjeli smo da ima potpore za samozapošljavanje, da se krene nešto. Uzeli smo za prvu ruku kotao za destilaciju i ubacili ga u garažu od Ivanove bake."
No, došla je korona i sve je stalo, međutim nije stala želja Hrvoja i Ivana nego je ona bujala, jačala... Taman su dečki upisali školu za destilere, tečaj u Hrvatskoj od pet do šest mjeseci koji su završili, ali i uvidjeli kako im to nije dovoljno za ono što su oni htjeli. Upisali su potom za master destilere, tj. za proizvodnju kraft pića u Nizozemskoj. I to su završili...
'Htjeli smo iz ideje izvući maksimum'
"Tamo nam je bilo malo bolje pojašnjeno kako se rade kraft ginovi, rumovi i viskiji. U Hrvatskoj je dosta to bilo bazirano na rakije, a mi smo htjeli ipak napraviti nešto novo, profinjenije, orginalnije... Htjeli smo izvući iz naše ideje maksimum, iz onog što nam naše podneblje nudi. Nakon što smo dobili diplomu za master destilera lagano smo krenuli eksperimentirati, prvo s ginom kojeg smo nazvali Agramero. Naravno, posvetili smo ga voljenom gradu Zagrebu, na njega stavili Tkalčićevu ulicu i nazvali ga, naravno, po Agramu."
Grad kojeg vole htjeli su povezati sa svojom strasti...
"Počeli smo gurati lokalnu priču kroz zagrebački gin. Sastojke, koje god su mogli, uzeli su iz Hrvatske. U našem ginu postoji devet sastojaka, od toga je samo kardamum strani sastojak, odnosno nije iz Hrvatske. Zagreb, Lika, Split... To su centri iz kojeg nabavljamo sastojke. Gdje god smo mogli naći neke naše jer se radi na malo, pa smo mogli smjer zauzimati kad je sezona. Jer, pošto su manje količine sve se to lako nabavi", govori nam Hrvoje.
Pun pogodak
Krenuli su sa ginom i on ih je održavao na poduzetničkom životu, sve dok nisu malo stali na noge i krenuli prema onom što su oni htjeli raditi - to je rum od banane, gin i posebni likeri.
Gin od čokolade
"Prvo smo krenuli raditi liker od tamne pive i liker od čokolade i chilija. I to je bio pun pogodak. Tko god je to probao ostao je oduševljen i uzeo bocu. Iz razloga, što je to stvarno specifično i rijetko. Likeri od pive su novost kod nas, kao i od čokolade i chilija. I cijelo to vrijeme smo radili i gin i uz to smo vježbali raditi rum. Kad kažem vježbali, mislim na to da je tu bilo jako puno pokušaja da se odradi fermentacija na pravilan način kao i samo destiliranje, a u sve to smo ubacili i velike količine banana."
I onda im se sve otvorilo...
"Radili smo, dakle, na rumu od banane i tu smo potrošili sad već godinu i pol dok se nismo odlučili u drugom mjesecu ove godine da je to to, da više ništa nismo zaribali, da taj rum od banane može ići u bačvu na odležavanje. Ubacili smo ga u bačvu i sad pokrećemo projekt pred narudžbi tog ruma od banana. Rum je u bačvi, ali moramo još isfinancirati staklene ambalaže i etikete. Prije nekoliko dana pokrenuli smo prednarudžbe kojima ljudi nama pomažu da isfinanciramo taj projekt, u smislu da možemo kupiti staklene boce i platiti etikete za to i završne detalje i da se još naruči nova runda banana i da počnemo raditinovu seriju rumova od banane. Svi koji naruče prvu seriju ruma od banane dajemo dvije godine popust na njihovo ime u našoj destileriji na naše proizvode plus svi dobiju personalizirane zahvale na boci, da su nam pomogli isfinancirati projekt."
Rum od banane
Gin čokolada - chili i liker od pive naišli su na plodno tlo i sad su Hrvoje i Ivan zapeli da izbace na tržište rum od banane, što im je najduži projekt na kojem rade...
"To je prvi hrvatski kraft rum i kao takav mora biti poseban. Jako smo puno vremena uložili da ta boca u budućnosti izgleda dobro, kad te etikete budu gotove. Tu ima čitav projekt ruma od banane gdje smo napisali na koji se način može pridružiti i naručiti liker od pive, čokolade i chilija, Agramero gin. Pokušali smo objasniti što detaljnije o čemu se tu radi, da se što više znatiželjnika uključi u naš projekt na način da nam pomognu da ga dovršimo. Zauzvrat im dajemo posebne pogodnosti kao što su popusti ili posebne zahvale u obliku upisivanja na bocu."
Čoko - čili liker
I za kraj Hrvoje nam je kazao:
"Baš smo se žrtvovali, sve smo uložili u to i gledamo da će vrhunac sveg ovog što smo radili zadnjih godina, ako Bog da, biti izbacivanje prvog hrvatskog craft ruma od banane na tržište. To nam je cilj i nakon toga idemo gurati sve što smo napravili. Imamo i svoju kušaonu i dućan u Radićevoj 37 koji se zove Brix i tu možete probati sve o čemu mi pričamo i vidjeti o čemu se tu zapravo radi".
Kušaona i dućan u Radićevoj 37 - Brix.
POGLEDAJTE VIDEO: U Ljubeščici nezaposlenih gotovo i nema, a svaki 14. stanovnik je poduzetnik
