Poduzetnici od buduće Vlade očekuju nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, ali i nove mjere pomoći gospodarstvu koje se bori s posljedicama koronakrize, istaknuto je u srijedu na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Večernjeg lista.
"Nova vlada morat će žurno donositi dodatne mjere za rješavanje korona krize, jer bez njene pomoći oporavak od korone će predugo trajati", kazao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Ponovio je kako HUP duže vrijeme ističe najvažnije segmente u kojima očekuje pomoć države, a to su očuvanje radnih mjesta i likvidnosti te poticanje rasta potražnje i potrošnje.
Predsjednica Nadzornog odbora Ivančice Nada Zver je kazala kako od buduće vlasti očekuju potpore za očuvanje radnih mjesta, jer će kriza proći i trebat će im radna snaga. Također treba nastaviti s mjerama za očuvanje likvidnosti i s daljnjim rasterećenjem gospodarstva, smatra ona.
Veliki poremećaji
Kazala je kako je koronakriza uzrokovala velike poremećaje u poslovanju kod industrije obuće. "U velikim smo poremećajima u poslovanju zbog pada narudžbi, a posljedica je pad prihoda i pad zaposlenih kapaciteta tj. višak radnika i skraćeno radno vrijeme", kazala je.
Dodala je i kako je likvidnost velik problem te očekuje podršku države.
"Opterećenja na plaće su visoka i očekujemo ukidanje ili smanjenje doprinosa na plaće. Doći će oporavak i opet ćemo trebati radnike. Bolje je imati radnika sa znanjem nego uzimati nove ljude", kazala je.
Glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško je među ostalim kazao kako stvarne efekte oporavka gospodarstva i povratak na razine iz 2019. u Hrvatskoj možemo realno očekivati 2022. godine. Rekao je i da nakon parlamentarnih izbora što prije treba formirati Vladu.
Kaže kako se treba fokusirati na otkup potraživanja određenih grana gospodarstva, a procjenjuje da bi za to bilo potrebno između 200 do 300 milijuna eura.
Predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin je kazao kako je sezona neizvjesna te da će takva i ostati. Rekao je kako je nezahvalno davati procjene jer će ovisiti o nizu faktora, no kako Hrvatska i dalje ima jako dobru epidemiološku sliku usporedno sa zemljama na Mediteranu.
"Teško je baratati s konkretnim brojkama, no više od 40 posto turističkog prometa vjerojatno ne možemo očekivati", istaknuo je.
Kada je riječ o konkretnim mjerama, kazao je kako je kratkoročno važno provesti mjere za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti do iduće turističke sezone, a srednjoročno treba kreirati konkurentne uvjeta za poslovanje i ulaganja.
Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck je kazao da su krediti za turizam polučili velik interes kod poduzetnika. U prvih pet mjeseci odobrili su 8,5 posto više kredita nego lani, a više manje se radi o kreditima vezanim za likvidnost ili obrtna sredstva.
Aladrović: Za očuvanje radnih mjesta isplaćeno 7,6 milijardi kuna
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović je najavio da će do kraja ovog tjedna, a najkasnije početkom idućeg, ići mjera o skraćivanju radnog vremena.
Kazao je i kako je vlada u ekonomskom dijelu krize reagirala brzo te da je do danas za očuvanje radnih mjesta isplaćeno oko 7,6 milijardi kuna.
Aladrović je rekao i da je HDZ u svom programu predvidio smanjivanje broja ministarstava i njihova spajanja, a isto će se, kak je rekao, primijeniti i na jedinice lokalne samouprave. Smanjit će se i broj lokalnih dužnosnika, kazao je te dodao kako iz njegove perspektive rezovi moraju biti ozbiljni te da ima prostora u javnom i državnom sektoru za povećanje efikasnosti.
Josip Tica iz Restart koalicije je kazao da se Vlada u početku nije mogla odlučiti želi li se baviti rashodima i prihodima proračuna ili sprečavanjem spirale negativnog efekta koronakrize.
"Mi smo cijelu karantenu proveli pišući zakone. Tražili smo od početka da država subvencionira 75 posto prosječne plaće. Više bi koštalo državu da isplati naknade za nezaposlene nego što je potrošila na mjere" , kazao je.
Naš cilj je, kako je rekao, osigurati likvidnost u udaru krize kako bismo platili sve račune i potakli gospodarstvo da ne prevlada pesimizam u društvu i da se nastave investicije.
Ključnim smatra poticanje potrošnje i investicija te digitalnu transformaciju.
