Članovi MMF-a podupiru Vladine planove da poveća kazne za prijevremeno umirovljenje, povisi dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini, prekine indeksaciju privilegiranih mirovina te pojača kontrolu nad zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina. No, takav plan Vlade naišao je i na brojna negodovanja.
''Najave MMF-a o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina smatramo politikom 's posla na groblje'. Hrvatska stranka umirovljenika oštro se protivi takvoj politici jer se mirovinski sustav ne može isključivo promatrati s financijskog aspekta. Iza brojeva i ekonomskih pokazatelja stoje ljudski životi, a građani koji su sada pri kraju radnog vijeka ne smiju plaćati tuđe greške koje su mirovinski sustav u Hrvatskoj dovele na rub kolapsa i imaju pravo na poštenu mirovinu i dostojanstven život u trećoj dobi.
Naglašavamo da ovaj prijedlog, kako u zaključnoj izjavi tvrdi MMF, nije rezultat dijaloga unutar vladajuće koalicije, niti se o povećanju dobi za odlazak u mirovinu razgovaralo sa umirovljeničkim udrugama i ostalim socijalnim partnerima.
Reforma mirovinskog sustava neće biti pravedna niti potpuna dok se iz sustava mirovinskog osiguranja ne izbace lažne mirovine za što se HSU snažno zalaže čime bi se stalo na kraj zlouporabama mirovinskog sustava te poslala jasna poruka da se nezarađeno ne može dijeliti'', poručio je predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.
Sindikati strahuju od ponavljanja scenarija
Protiv takve odluke je i Hrvatska udruga sindikata, koja je pozvala odgovorne da se ogluše na, kako kažu, neprimjerenu i ''suludu preporuku Međunarodnog monetarnog fonda o povećanju uvjeta starosne dobi za odlazak u mirovinu s 65 na 67 godina''.
HUS je u priopćenju istaknuo kako u uvjetima u kojima je očekivano trajanje života u Hrvatskoj osjetno niže nego u zemljama EU - kod žena za 2,9 godina, a kod muškaraca za 3,7 godina, gdje su broj i struktura zaposlenih neadekvatni u odnosu na broj stanovnika i broj umirovljenika - 1,22 milijuna, u kojima mladi ljudi po završetku školovanja odlaze na burzu rada ili u inozemstvo pa imamo više od 45,7 % nezaposlenih u populaciji mlađoj od 35 godina, Hrvatskoj ne može pomoći produljenje radnog vijeka, nego zapošljavanje i to 600.000 ljudi u realnom sektoru, koliko nedostaje za postizanje stabilnosti sustava.
''Ako u Vladi ne bude dovoljno razuma i pameti, bojimo se ponavljanja scenarija zemalja koje su slušajući preporuke MMF-a o štednji pridonijele upravo produbljivanju vlastite krize. Odlučna i hrabra Vlada trebala bi raditi u interesu svojih građana i početi oporezivati one koji imaju i koji doprinose neimaštini ostalih, a to je isključivo financijski sektor čije transakcije su i dalje neoporezive'', poručili su.
