Demografska kriza u kojoj se Hrvatska nalazi nije rezultat samo dugoročnih nepovoljnih trendova i procesa u kretanju i razvoju stanovništva. Posljedica je to i učinaka Domovinskog rata, ekonomske stagnacije, recesije, podijeljenosti društva te duhovne i identitetske krize.
Iseljavanje u inozemstvo i veći broj umrlih od rođenih
Rezultat svega toga je negativni predznak ekonomskih, ali i demografsko-migracijskih trendova. Osim što je broj umrlih veći od broja rođenih, iseljavanje u inozemstvo veće je od doseljavanja u zemlju, piše Dražen Živić, voditelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilaru područnom centru u Vukovaru, u svojem radu 'Demografsko pražnjenje istočne Hrvatske'. Takav učinak najviše se vidi na istoku Hrvatske, u Slavoniji i Baranji, regijama koje se sve više prazne pa je tamo sve manje mladih, u školama se smanjuje broj učenika, a sve više ljudi iseljava u inozemstvo i ne vraća se.
Istočna se Hrvatska, piše Živić, može svrstati u osobito ugrožen dio hrvatskog državnog teritorija, koji je u manje od pola stoljeća od "obećane" zemlje s brojnom imigracijom i mladim stanovništvom postao jakim žarištem depopulacije, iseljavanja i ostarjelosti populacije. Intenzitet njezinog demografskog pražnjenja u posljednjih 25 godina nadmašio je i najpesimističnija predviđanja, piše Živić. U razdoblju od 1961. do 2011. u istočnoj je Hrvatskoj broj stanovnika smanjen za 10.8 posto. Osim toga, podaci pokazuju da je sredinom 2016. u pet istočnohrvatskim županijama živjelo oko 16 posto manje stanovnika nego prije 50 godina, s tim da je stanovništvo koje sada živi na istoku Hrvatske znatno starije i slabije demo-reproduktivne moći, piše Živić u svojem radu 'Demografsko pražnjenje istočne Hrvatske'.
'To je kao gruda snijega koja se povećava do lavine'
'Gledamo li iseljavanje, teško će se dogoditi da će se netko tko je dobio djecu u inozemstvu vratiti u Hrvatsku, a još teže da će njihova djeca ovdje doći i u budućnosti i osnovati svoju obitelj. Nažalost, podatke o natalitetu u iseljeništvu nemamo, no svakako stoji da obitelji koje se odsele nekamo drugdje zasnivaju obitelj i njihova se djeca rađaju u inozemstvu. Migracija je prilično brojna i ne posustaje, a to dovodi u pitanje, između ostalog, radnu snagu i gospodarski rast. To vam je kao gruda snijega koja se povećava do lavine', rekao je Živić u rujnu za Glas Slavonije.
Da bi se nešto počelo mijenjati u Slavoniji, potrebna je reakcija Vlade, i to puno više od onoga što su do sada nudili.
'Čini se da još uvijek odgovor nositelja vlasti u Hrvatskoj, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, generalno uzevši, na upozorenja demografa, ali i drugih, nije primjeren i očekivan. Očekivali smo brže i efikasnije djelovanje nositelja političke vlasti. Nažalost, to je izostalo. Određeni pozitivni pomaci u posljednjih nekoliko mjeseci postoje, ali su oni nedovoljni s obzirom na demografsko stanje u kojemu se nalazimo. Jer je ono takvo da će parcijalne i populističke mjere biti kratkoga dana. Nama trebaju brze i radikalne promjene stava/odnosa društva/poslodavca prema demografskoj problematici, a koje će u strateškom smislu biti dugoročnoga, pa i trajnoga karaktera', upozoravao je Živić u srpnju u intervjuu za Glas Slavonije. Dodao je da Hrvatsku do sredine stoljeća čeka nastavak depopulacije, tj. Smanjenje ukupnoga broja stanovnika, koje se kreće i do više od milijun osoba.
'Realnom se može držati pretpostavka da bi Hrvatska do 2051. godine mogla imati manje od tri i pol milijuna stanovnika', rekao je demograf Živić.
Do 2030. u istočnoj Hrvatskoj petinu stanovništva manje nego 2011.
Sredinom 2016. godine u istočnohrvatskim županijama, njih pet, živjelo je 755.615 stanovnika, a to je u odnosu na popis stanovništva iz 2011. smanjenje od 6.3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Prema tome, do 2030. je, piše Živić, moguće očekivari daljnji demografski pad na 656.540 stanovnika, a taj je broj u usporedbi s popisom iz 2011. depopulacija od 19.5 posto. Dakle, do 2030. bi godine Istočna Hrvatska mogla imati čak petinu stanovništva manje nego 2011. godine.
