U prvom tjednu mjeseca srpnja podneseno je više zahtjeva za potporu za skraćeni radni tjedan nego što je to bio slučaj u posljednjih desetak godina, kada Hrvatska je tu opciju imala u nekoliko varijanti.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od 1. do 7. srpnja stigao je zahtjev 81 poslodavaca za ukupno 4404 radnika, dok je u posljednjih desetak u tu potporu bio uključen 2151 radnik, piše Novi list.
Sukladno očekivanjima, najveći broj zahtjeva stigao je iz prerađivačke industrije, čak njih 46.
Zahtjevi koji su pristigli u srpnju zapravo se odnose na lipanj i država će već za taj mjesec poslodavcima pomoći u isplati plaća.
Država je u lipnju nastavila isplaćivati i potporu od 4000 kuna te 1460 kuna za doprinose tvrtki koje posluju u najugroženijim sektorima, kao što su ugostiteljstvo, smještaj, promet i organizacije događaja. HZZ je za očuvanje radnih mjesta u tvrtkama iz tih sektora u lipnju dobio 23.801 zahtjev.
"Do sada je isplaćeno 11.827.127,28 kn za 772 poslodavca i 3.016 radnika. Najviše je potpora do sada odobreno poslodavcima u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (266), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (91), prijevozu i skladištenju (85) te trgovini na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala (81)", rekli su iz HZZ-a.
Više od 43 milijuna kuna rezervirano je za isplatu prema obrađenim predmetima, pri čemu je uvjet bio pad prihoda od 50 posto u svibnju ove u odnosu na 2019. godinu.
Premijer Andrej Plenković te ministar rada Josip Aladrović najavili su mogućnost da se isplaćivanje potpora nastavi. Plenković je istaknuo kako je Vlada dosad radnicima isplatila 5,7 milijardi kuna.
Odluka o produženju mjere za očuvanje radnih mjesta potencijalno će biti jasna do kraja ovog tjedna, a odnositi će se na posebno pogođene sektore kao i u lipnju. Moguće je da će doći do promjene uvjeta za ostvarivanje prava na potporu tako da umjesto pada prihoda od 50 posto za pomoć bude potreban pad od 60 posto, piše Novi list.
