Nakon što je na zagrebačkom odlagalištu smeća po drugi put u mjesec dana došlo do odrona u kojem se teško ozlijedio jedan radnik izgubivši ruku i slomivši rebra, ponovno je zaživjelo više od 20 godina staro pitanje - "Što s odlagalištem otpada".
Priča današnjeg odlagališta otpada Jakuševec započela je još 1960-ih godina. Tada se nekontrolirano na Jakuševac odvozi smeće koje je uskoro postalo gorući problem. Do 1990-i na njemu je odloženo 800.000 tona otpada da je postao aktualni problem Grada Zagreba. Danas se na Jakuševcu nalazi oko 15 milijuna tona otpada. Danko Fundurulja, potpredsjednik Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom, kaže za Danas.hr kaže da je najveći problem sad odron.
"Treba ga sanirati jer su plohe, na kojima bi se otpad trebao odlagati, nestabilne", ističe.
Na Jakuševac se odvodi sav mješani otpad koji se proizvodi u Zagrebu, a prema izvješću Ministarstva gospodarstva o komunalnom otpadu za 2022. godinu Zagreb je bio na samom vrhu. Tijekom prošle je godine, svaki Zagrepčanin proizveo je 448 kilograma otpada, a ukupna je količina nastalog komunalnog otpada bila veća od 300 tisuća tona, točnije 344.944 tona.
Iako se radi o mješanom otpadu na poznatom deponiju, ipak većina njega odnosi se na biograzgradivi otpad.
"Čak je 66 posto otpada tamo je biorazgradivi otpad i papir", kaže Fundurulja te dodaje da se taj biootpad odnosi i na onaj koji nije odvajan odnosno onaj biootpad koji se bacio u mješani otpad. Dodaje kako u tih 66 posto ulazi i papir.
Biorazgradivi otpad na odlagalištu s mješanim, osim što ispušta štetne plinove među kojima su opasni po zdravlje metan i ugljikov dioksid, njegova zastupljenost može utjecati i na odrone do kojih dolazi jer su plohe na kojima se otpad odlaže tada još više nestabilne.
No, osim odrona, 2000-ih je Jakuševac, odnosno grad, imao veći problem od odrona - kvalitetu pitke vode zbog zagađenja otpadnih voda.
Fundurulja objašnjava da do takovg onečišćenja dolazi kada ispod odlagališta ne postoje nepropusni slojevi te prilikom padanja kiše, razgradnje otpada i ostalog smeća, sva ta tvar ulazi u zemlju i dolazi do podzmenih voda i izaziva njihovu kontaminaciju. Kazao je kako je taj problem još tada riješen, te sanacija ploha na koje dolazi novi otpad sprčava širenje zagađenja kroz podzemlje.
Marko Melčić, bivši direktor Čistoće s početka 2000-ih, ističe kako mjesta na zagrebačkom deponiju čiji se smard već godinama širi Novim Zagrebom ima još samo za tri godine. Kazao je i kako prijašnju vlast deponij posebno nije zanimao.
"Milana to nije zanimalo, ja sam ga poznavao. Njemu je to bila gnjavaža", kazao je o bivšem pokojnom zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću.
"Ovi sada misle da to znaju, ali ne znaju i svjesni su da sad imaju još mjesta za tri godine, ali to je već trebalo biti zatvoreno", dodao je u razgovoru s reporterom Goranom Latkovićem za RTL Danas.
Budući da na deponiju za odlaganje otpada imamo još samo nekoliko godina postavlje se pitanje što nas čeka nakon toga.
Prema Danku Fundurulji, deponij bi se trebao zatvoriti, a riješenje koje bi se moglo ponuditi je spalionica mješanog otpada, reciklaža i pravilno odvajanje. Kazao je da spalionica nije štetna te da ih se može koristiti kao izvor energije te da su isto napravili u Beču i Kopenhagenu.
POGLEDAJTE VIDEO: Četvrt stoljeća lažnih obećanja: Odlagalište - gorući problem koji nitko nikad nije bio u stanju riješiti
