Značaj parlamentarnih izbora u Hrvatskoj za politička zbivanja u Bosni i Hercegovini varira, ali teško je reći da ima strateški važnijih festivala demokracije u regiji. Naime, hrvatski premijer daje ritam odnosa Zagreba i Sarajeva, s posebnim naglaskom na situaciju u Hercegovini. O tome svjedoči i činjenica da je HDZ ovoga puta dobio sva tri mjesta namijenjena zastupnicima dijaspore u Hrvatskom saboru.
"Republika Hrvatska će nastaviti deklarativno podupirati takozvani europski put BiH, ali će zbog predstojeće krize i borbe s koronavirusom najviše biti fokusirana na unutarnje izazove", komentirao je za Klix.ba kolumnist i analitičar Dalibor Milas te dodao da ne misli da će se nešto promijeniti u odnosima između dvije zemlje nakon još jedne pobjede HDZ-a.
'Oba HDZ-a gledaju na birače kao na primitivce'
Istaknuo je da se SDP-ova kriza nastavlja, unatoč najavama da će upravo oni osvojiti izbore i da će HDZ teškom mukom moći sastaviti bilo kakvu vladu, uz pomoć manjih stranaka i "žetončića". "Ključna figura ove pobjede je novi-stari premijer Plenković koji je ovu pobjedu iznio sam na svojim leđima", kaže Milas.
Analitičar je povukao dvije paralele između bosansko-hercegovačkih Hrvata i 11. izborne jedinice, koje su iz hrvatske perspektive teško dokučive. Naime, smatra da većinu Hrvata u BiH izbori ne zanimaju te da je HDZ-ova lista za dijasporu bila uvredljiva i podcjenjivačka.
"Još se jednom pokazalo da HDZ (i jedan i drugi) na vlastiti narod gleda kao na primitivne ljude bez razuma i vlastitog 'ja' kojima mogu podvaliti najgore kandidate. Da stvar bude gora, da HDZ kao nositelja liste postavi pravog pravcatog majmuna - taj simpatični primat bi definitivno završio u Saboru. Ali to ne govori toliko o majmunu, koliko o biračima", zaključio je Milas.
Odmak od desnice i u dijaspori
Trijumf HDZ-a u dijaspori još je i veći, jer je Škorin radikal Željko Glasnović skupio svega 20,97 posto glasova, a još gore je prošla lista Mosta i Hrvatske republikanske stranke BiH sa samo 11,05 posto osvojenih glasova. U BiH ističu kako je to odraz Plenkovićeva trenda izvlačenja stranke prema centru i odmicanja od desnice, koja se sad skupila upravo oko Domovinskog pokreta i Mosta.
