Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija u srijedu 11. ožujka 2020. godine proglasila pandemiju bolesti Covid-19, proteklo je više od 540 dana dana. U međuvremenu smo bili u jednom strogom lockdownu, zaoštravane su i popuštane protuepidemijske mjere, suočavali smo se s visokim brojkama zaraženih i hospitaliziranih, potom i s padovima istih, povoljnim i nepovoljnim epidemiološkim situacijama...
Dosad smo prebrodili tri vala epidemije, a sada smo u četvrtom, koji zbog kakve-takve procijepljenosti ipak ne bi trebao biti težak poput onoga prošle jeseni. Slušali smo stručnjake koji su zagovarali oštre mjere i one koji su naspram njih tvrdili da za takve nema potrebe. U kafiće nismo smjeli, pa jesmo, onda opet nismo, a sada opet smijemo. Potkraj prošle godine dobili smo i cjepiva protiv Covida-19. Kampanja cijepljenja negdje je bila uspješnija, drugdje je doživljavala fijasko, a očekivano su jačale i neformalne kampanje protivnika cijepljenja. Gdje smo danas, nakon godinu i pol dana pandemije koja je svijet krenula naglavačke?
Usporedba broje preminulih od korone na milijun stanovnika s našim susjedima
Kina ima dvaput manje umrli od Covida nego Hrvatska
Prvo i najvažnije – broj umrlih. Često se ta brojka u službenim istupima i izvještajima gurala u drugi plan nakon onih o zaraženima, hospitaliziranima i priključenima na respiratore. U svijetu je u trenutku pisanja ovog teksta od Covida-19 ili pospješeno tom bolešću preminulo 4.589.270 osoba, a u Hrvatskoj 8.375 ljudi. Što se tiče Hrvatske to je, prema Worldometers, 2.055 na milijun stanovnika.
Po smrtnosti u Europi inače prednjače zemlje srednje i jugoistočne Europe (Balkana), a Hrvatska je prema stopi smrtnosti 18. u svijetu. Ukupno gledajući, prednjače SAD sa 666.559 umrlih ispred Brazila (583.866), Indije (441.075) i Meksika (263.470). To su mnogoljudne zemlje pa te visoke brojke i ne čude. No, svakako intrigira podatak da najmnogoljudnija zemlja i ona iz koje se koronavirus otisnuo na zlokobni put oko svijeta, Kina, ima dvostruko manje umrlih od Hrvatske. Službeno, u Kini je do sada od Covida-19 umrlo 4.636 ljudi ili u prosjeku troje na milijun stanovnika.
Po stopi smrtnosti prvi na svijetu je Peru s 5.924 umrlih na milijun stanovnika. Druga je Mađarska, BiH treća, Sjeverna Makedonija četvrta…
Mađarska po smrtnosti druga u svijetu, BiH treća
Gledamo li samo zemlje iz našeg šireg okruženja, prema stopi smrtnosti od Covida-19 od Hrvatske su lošije, odnosno više plasirane na toj crnoj ljestvici Mađarska (ukupno druga s 3.123 umrlih na milijun stanovnika), BiH (3.042), Crna Gora (2.818), Italija (2.147) i Slovenija (2.143). Iza Hrvatske su Austrija s 1.191 i Srbija 851 umrlih na milijun stanovnika.
Uzmemo li stopu smrtnosti kao jedan od pokazatelja uspješnosti protuepidemijskih mjera, Švedska – zemlja koja se od prvog dana pandemije isticala specifičnim, prilično popustljivim pristupom – ima 1.440 umrlih na milijun stanovnika. Da nešto ipak ima u strogim mjerama, kazuju brojke iz zemalja gdje je lockdown bio ili još uvijek jest najstroži: Irska broji 1.022 umrlih na milijun stanovnika, Južna Koreja 45, Australija 41, a Novi Zeland (gdje su nedavno proglasili lockdown samo zbog jednog novozaraženog) tek pet umrlih na milijun stanovnika.
Na Novom Zelandu ukupno je od Covida-19 preminulo 27 osoba. No, kao što smo već pisali u svibnju ove godine, zemlje koje su najdrastičnijim mjerama išle na suzbijanje širenja virusa (Australija, Novi Zeland, Japan, Island, Južna Koreja, Irska…) odreda su otočne zemlje ili države-kontinenti (Australija) ili u slučaju Južne Koreje graniče tek s jednom jedinom, usto i najizoliranijom zemljom na svijetu.
izvor: Our World In Data
Imamo još niži indeks strogoće mjera
U travnju se Hrvatska prema projektu Sveučilišta Oxford koje prati i mjeri odnos broja slučajeva Covida-19 u pojedinim zemljama i mjera koje poduzimaju tamošnje vlade, nalazila u sredini te liste s indeksom strogoće mjera 49,07. Danas, skoro pola godine kasnije, Hrvatska ima još niži indeks strogoće mjera - 33,8. Usporedbe radi, najstrože mjere su na Fidžiju kojemu su na Oxfordu izmjerili gotovo trostruko veći indeks strogoće nego Hrvatskoj - 86,11. Tomu u prilog svakako idu nedavne odluke Vlade i Nacionalnog stožera civilne zaštite da se dozvoli ulazak i u zatvorene prostore ugostiteljskih objekata te da nova školska godina krene bez nastave na daljinu.
Bez obzira na to, otkako traje epidemija Covida-19 u Hrvatskoj ovdašnji se stručnjaci – od infektologa i epidmeiologa pa do liječnika opće prakse, matematičara i neizostavnih laika, žestoko glože oko toga trebaju li mjere biti strože ili blaže ili posve ukinute.
Zemlje koje su imale tvrdi lockdown poput Kine, Novog Zelanda ili Australije imaju najmanju stopu preminulih
Zadnji u nizu takvih srazova dogodio se nakon što je na jednu objavu molekularnog biologa i člana Znanstvenog savjeta Vlade Gordana Lauca oštro reagirao pulomolog dr. Saša Srića iz KBC-a Zagreb. Lauc je u ponedjeljak izjavio da se "ove zime više boji gripe nego covida", a Srića je za RTL Vijesti izjavio da Lauc "ruši rekorde u iznošenju skandaloznih i opasnih izjava". Lauc je mjere nazvao "nametnutima" te ustvrdio da njima „ne možemo smanjiti broj oboljelih" i poručio da ih "sve treba ukinuti".
"Iako je činjenica da se i u mom dežurstvu jučer pojavio slučaj pacijentice koja je pozitivna na gripu, što mi je prvi slučaj, to dodatno komplicira situaciju i definitivno ne umanjuje opasnost od vrlo vjerojatno buktećeg četvrtog vala koji nam prijeti.", uzvatio je Srića ističući kako je 50 posto odraslih cijepljenih u Hrvatskoj daleko od željene razine.
Po procijepljenosti smo među najlošijima u EU
Popuštanje mjera u Hrvatskoj, koje je izmjereno i onim oksfordskim indeksom, osjetili smo već tijekom ljeta i (zbog) turističke sezone. Dijelom je ono bilo rezultat procijepljenosti, iako ona u Hrvatskoj nije velika i ni približna stopi procijepljenosti od 77 posto na razini čitave Europske unije.
Prema servisu OurWorldInData, zaključno s 5. rujnom u Hrvatskoj je bilo cijepljeno barem jednom dozom 1,74 milijuna stanovnika ili 42,7 posto. S tih jedva 43 posto Hrvatska je pri samome dnu procijepljenosti među članicama EU. Lošije su jedino Rumunjska s 28 posto cijepljenog stanovništva te Bugarska gdje je dosad cijepljeno tek njih 16 posto. Nešto bolje od Hrvatske su Slovačka s 44 posto cijepljenih, Latvija s 47 i Slovenija s 48 posto. Uvjerljivo na vrhu EU je Portugal s 86 posto cijepljenih berm jednom dozom ispred Malte s 81 posto i Španjolske gdje je cijepljeno 79 posto stanovništva.
Konkretno, u Hrvatskoj je prema zadnjim podacima od 5. rujna bar jednom dozom cijepljeno 1,741.244 ljudi ili 42,7 posto, dok je potpuno cijepljenih 1,630.465 ili 40 posto. Kampanja cijepljenja od početka ljeta odvija se znatno sporije i teško je predvidjeti hoće li se i kada dostići zacrtani cilj od barem 70 posto cijepljenih. U međuvremenu je najavljeno i docjepljivanje trećom dozom. Kakav god bio, postotak procijepljenih ipak daje nadu da na četvrtom valu epidemije nećemo surfati kao na onom prošlojesenskom.
