Vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite, odgovarajući na kritike o protuepidemijskim mjerama, često ističu kako je Hrvatska na epidemiju koronavirusa odgovarala blažim i popustljivijim mjerama u odnosu na neke druge države. Nakon vrlo strogog lockdowna u ožujku i travnju prošle godine, u Hrvatskoj su doista na snazi bile znatno labavije mjere u odnosu na, primjerice, Veliku Britaniju, Francusku ili Španjolsku koje su mjesecima bile u potpunom lockdownu ili na one koje su policijskim satom i sličnim represivnim mjerama odgovarale na pandemijsku krizu.

Na početku drugog vala pandemije, Stožer je isticao kako je Hrvatska i s blagim mjerama među najboljim državama Europe.

Hrvatska 14. u svijetu po smrtnosti od Covida-19

No podaci o stopi smrtnosti od Covida-19 prema Statista.com, koji datiraju od 12. svibnja, Hrvatsku svrstavaju na nimalo dobro 14. mjesto od 203 zemlje svijeta u broju umrih na milijun stanovnika. Prema tim podacima od prije četiri dana, Hrvatska je imala 345.623 potvrđena slučaja zaraze koronavirusom i 7.549 umrlih što je 1856 umrlih na milijun stanovnika.

Prvih deset mjesta na toj crnoj ljestvici broja umrlih na milijun stanovnika odreda zauzimaju europske zemlje. Prva je Mađarska, a slijede Češka, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Moldavija, Slovačka, Belgija, Slovenija i Italija.

Od 4. travnja niti jedan dan s manje od 25 umrlih

Na početku pandemije, kada su mjere bile najstrože, dnevni broj umrlih od Covida-19 u Hrvatskoj dugo je bio vrlo nizak ili na nuli. Prvi veći broj umrlih zabilježen je 19. travnja prošle godine kada je preminulo osmero ljudi.

Tek je 17. listopada, na početku drugog vala, brojka umrlih prvi puta bila dvoznamenkasta - tog dana preminulo je 10 pacijenata s Covidom-19. Tijekom studenog i prosinca dnevne brojke umrlih naglo su rasle, a vrhunac dosegle 21. prosinca kada je zabilježeno 80 umrlih u jednome danu, što je do danas ostao crni rekord.

Mjere su ponovno bile postrožene, ali i dalje bez potpunog zatvaranja. U ožujku, s početkom trećeg vala epidemije, brojke umrlih ponovno su počele rasti i od 4. travnja naovamo niti jednog dana nije bilo manje od 25 umrlih. Samo za primjer, od početka svibnja dnevni broj umrlih znao je biti i veći od 50, a redovito je bio veći od 30, često i znatno.

Bi li sa strožim mjerama bilo manje umrlih?

Postavlja se pitanje je li, s obzirom na visoku stopu smrtnosti d Covida-19, broj umrlih u Hrvatskoj mogao biti manji da su mjere bile strože?

Postoje studije koje govore kako su zemlje koje su beskompromisno prionule strogom lockdownu bolje se nosile s krizom. I to ne samo sa zdravstvenom, nego i ekonomskom krizom koja se javila kao neminovna posljedica pandemije.

U skupini zemalja koje su najdrastičnijim mjerama išle na eliminaciju virusa ističu se Australija, Novi Zeland, Japan, Island i Južna Koreja. Ipak, valja uočiti da su Novi Zeland, Japan i Island kao otočne države te Australija kao država-kontinent već samim time izolirane od drugih, dok Južna Koreja graniči jedino sa Sjevernom Korejom koja je iz ideoloških razloga najzatvorenija zemlja svijeta. To im je vjerojatno uvelike pomoglo kontrolirati uvoz virusa i olakšati provedbu strogih protuepidemijskih mjera. S druge strane, takvo što je u Europi, naročito unutar Europske unije koja se temelji na načelu otvorenih granica, bilo mnogo teže provesti u djelo.

Nedavno je u uglednom znanstvenom časopisu Lancet strateg novozelandske borbe s epidmeijom Covida-19 Michael Baker sa suradnicima objavio studiju sa zaključkom da su bolje prošle zemlje koje su odlučile ići na eliminaciju, a ne na suzbijanje virusa.

"Eliminacija Covida-19 bolja je od pokušaja smanjenja kolanja virusa za zdravstvo, ekonomiju i ljudske slobode", ustvrdili su Baker i suradnici tumačeći kako je strategija eliminacije virusa umanjila negativne zdravstvene i ekonomske učinke pandemije te napomenuvši kako su se europske zemlje uglavnom odlučile za srategiju smanjena širenja i suzbijanja virusa. S njima, dakako, i Hrvatska.

Stožer se kompromitirao nekim potezima

Dva tjedna nakon što je u Hrvatskoj proglašena epidemija koronavirusa te na snagu stupilo lockdown, Sveučilište Oxford je 26 ožujka prošle godine objavilo istraživanje u kojem su na temelju 11 kriterija vrednovali strogoću proglašenih mjera u pojedinim zemljama, Hrvatska je prema tom istraživanju tada bila među državama s najstrožim restrikcijama i mjerama za smanjenje zaraze.

Podsjetimo, sve škole bile su zatvorene, a javna okupljanja zabranjena, obustavljen je javni prijevoz i onemogućeno kretanje između županija, zatvoreni su bili kafići i restorani te trgovine izuzev onih koje prodaju osnovne potrepštine. Na nekim je otocima poput Murtera bila proglašena i karantena.

Nacionalni stožer isprva je uživao gotovo nepodijeljenu podršku javnosti. No, čim je epidmiološka situacija ocijenjena boljom, Stožer je počeo donositi neke dvojbene odluke, a i članovi Stožera činiti poteze koji su ih kompromitirali.

Primjerice, usred lockdowna bila je odobrena crkvena procesija na Hvaru, a zimus je u misi za Alojzija Stepinca pred zagrebačkom katedralom, gdje se okupilo mnoštvo vjernika, sudjelovala i članica Stožera Alemka Markotić koja je ranije govorila o bioterorizmu onih koji dolaze na slična okupljanja.

Hrvatska u sredini po indeksu strogoće mjera

U međuvremenu je Sveučilište Oxford razvilo projekt putem kojeg se može pratiti odnos broja slučajeva Covida-19 i mjera koje poduzimaju vlade pojedinih zemalja te se iz toga na tjednoj razini izračunava indeks strogoće protuepidemijskih mjera. Hrvatska se na toj tablici, u trenutku pisanja ovog teksta, nalazila u sredini s indeksom strogoće mjera 49,07.

U obzir je uzeto 20 kriterija: od zatvaranja škola i ograničavanja kretanja preko fiskalnih mjera do politike cijepljenja. Usporedbe radi, najveći indeks strogoće mjera proteklog tjedna imala je Mongolija - čak 96,3 od 100, a najniži Tanzanija - samo 2,78. Od članica EU, najviši indeks strogoće imaju Njemačka i Italija - svaka 75, Austrija (73,61) te Portugal (72,22). Veći indeks strogoće od Hrvatske imaju i Švedska (65.74) Francuska (63,89), Slovenija (56,48) i Belgija (54,63).