Eliminacija Covida 19 bolja je od pokušaja smanjenja kolanja virusa za zdravstvo, ekonomiju i ljudske slobode. Tvrde to Michael Baker i suradnici u radu objavljenom u najutjecajnijem i najvažnijem svjetskom znanstvenom časopisu Lancetu.
Ovo će se doba pamtiti i kao prva pandemija respiratornih bolesti u kojoj su se diljem svijeta koristile nefarmaceutske intervencije za suzbijanje širenja virusa, poput onih u Kini.
Kako se pandemija širila svijetom, sve je više zemalja koristilo lockdown, odnosno zaključavanja kako bi ublažili štetetne učinke. Baker i kolege u svom su radu objasnili kako je strategija eliminacije umanjila negativne zdravstvene i ekonomske učinke pandemije. Strategiju se, dakako, kao i sve druge, u potpunosti može provesti tek kada cjepiva budu dostupna cijelom pučanstvu.
Strateški odgovori na pandemiju varirali su od zemlje do zemlje, pa su se tako države u Europi i Sjevernoj Americi većinom odlučivale za strategiju suzbijanja, nakon korištenja strategije smanjenja širenja virusa.
Broj smrti u zemljama koje su uvele najstrože moguće mjere na početku (crvena linija) u odnosu na zemlje koje to nisu napravile
Maksimalne moguće mjere dale su rezultata
U radu su zaključili kako su se zemlje koje su upotrijebile maksimalne moguće akcije kako bi iskorijenili zarazu, poput nekih pacifičkih zemalja te zemlje koje su napravile maksimum kako bi iskorijenile zarazu te eliminirali prenošenje virusa, vratile u "novo normalno" unutar dva do tri mjeseca.
Drugu skupinu čine zemlje koje su svojim djelovanjem pokušale postupno i ciljano smanjiti brojke što je napravila većina zemalja u Europi i Sjevernoj Americi. Te su zemlje produljile svoje mjere sve dok se nije pojavilo cijepivo, odnosno 12 do više od 18 mjeseci ili su promijenile strategiju.
Treća skupina zemalja su zemlje koje su pokušale slomiti krivulju kada je ona na vrhuncu kako bi izbjegle prenapregnutost zdravstvenog sustava te su zaštitile najranjivije skupine, poput Švedske. U ovoj su skupini i zemlje koje nisu imale strategiju nego su pustile pandemiju da se nekontrolirano širi, poput nekih siromašnijih zemalja. U ovim se državama pandemija širila sve do sticanja "imuniteta krda" ili efektivnog cijepljenja, što je trajalo 12 do više od 18 mjeseci.
Sve su se najrazvijenije zemlje svijeta, članice OECD-a odlučile za pokušaje postepenog suzbijanja i kontrole virusa osim njih pet - Japana, Islanda, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda. Te su zemlje bolje prošle od ostalih 32 - strategija brzog i snažnog lockdowna na početku pandemije im se isplatila te su kasnije mogli imati slabije mjere od ostalih.
jiooi
Tvrdi i brzi lockdown
Znanstvenici su usporedili smrti od koronavirusa, rast BDP-a i razinu strogoće mjera, odnosno lockdowna kroz prvih 12 mjeseci pandemije. Razina smrti od koronavirusa na milijun stanovnika u zemljama koje su se odlučile za eliminaciju virusa (Australija, Island, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja) bila je oko 25 puta manja od drugih zemalja OECD-a koji su se odlučile za blaže mjere.
Također, znanstvenici su zaključili kako je eliminacija virusa bolja strategija i za ekonomiju. Tjedni BDP u odnosu na godinu prije među zemljama OECD bolje je stajao kod zemalja koje su se odlučile na tu strategiju. Tim se zemljama BDP vratio na razinu prije pandemije početkom 2021., dok je još uvijek negativan za ostalih 32 zemlje OECD-a.
sdasdas
Strategija tvrdih lockdowna, odnosno eliminacije virusa bila je kritizirana zbog ograničavanja ljudskih prava. Ovu su tvrdnju znanstvenici ispitali koristeći se indeksom sveučilišta Oxford koje mjeri koliko je strog lockdown u svakoj pojedinoj zemlji. Među OECD zemljama, slobode su bile najozbiljnije ugrožene u zemljama koje su se odlučile za strategiju suzbijanja virusa, dok su brze mjere zaključavanja kraće trajale i manje utjecale na ljudske slobode. Tome je tako jer je strategija značila povratak tih sloboda i u kraćem roku.
Kako bilo, povratak u uobičajen život može nam garantirani samo masovno cijepljenje, ali je riskantno pouzdati samo na to zbog imuniteta koji je vremenski ograničen i novih sojeva koronavirusa, zaključuju znanstvenici.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
