Zvonko Kusić, posebni savjetnik predsjednika hrvatske Vlade za društvena pitanja, rekao je danas da je ovogodišnje obilježavanje 75. obljetnice Bleiburške tragedije proteklo dostojanstveno, ocjenivši da je Bleiburg jedna od najvećih tragedija u povijesti Hrvata.
Ove godine zbog pandemije, komemoracije su održane na tri mjesta, u Bleiburgu, Zagrebu i Sarajevu. Komemoracije su bile dostojanstvene, a zbog specijalnih uvjeta bilo je manje sudionika, rekao je na Hrvatskoj televiziji akademik Kusić.
Dodao je kako je Bleiburska tragedija jedna od najvećih u povijesti hrvatskog naroda. "To je slučaj kada su pobjednici glorificirali pobjedu, a grobovi poraženih se nisu ni obilježavali, a to se prenosilo u obiteljima - to su obiteljske tragedije, uvijek su živjele u narodu", kazao je. Znalo se to na neki način iako je bilo prikriveno, i sada kada imamo slobodnu Hrvatsku, to je izašlo na vidjelo, rekao je Kusić.
Prosvjed zbog mise u Sarajevu
Komemoracija je ove godine održana i misom u Sarajevu koju je predvodio kardinal Vinko Puljić, što je izazvalo negodovanje dijela javnosti u BiH, a nekoliko tisuća ljudi bilo je u prosvjednoj šetnji uz policijsko osiguranje, tvrdeći da je riječ o pokušavanju izjednačavanja žrtve ustaškog terora i onih koji su nad njima počinili zločine.
Komentirajući to akademik Kusić kaže kako je to stara tema pokušaja politizacije. "Komemoracija za žrtve u Bleiburgu je uvijek bila na neki način ispolitizirana. Uvijek su bile optužbe da se radi o rehabilitaciji NDH, međutim, ovdje se radilo o misi, o jednom svečanom činu koji nema veze s rehabilitacijom. Međutim, razni politički akteri (...) su se uvijek uključivali oko tih dana i to je svojevrsni neprijateljski savez", ocijenio je Kusić. Napominje kako nije dobro da se politika i politizacija miješa u taj čin.
Kusić ocjenjuje i da je politizacija to što je povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović rekla kako bi se misa u Sarajevu za stradale na Bleiburgu mogla pretvoriti u veličanje ustaškog režima.
O Plenkovićevoj izjavi
Akademik Kusić, koji je na je na čelu Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima, rekao je i kako je izjava premijera Andreja Plenkovića, sintetizirala kako se treba postaviti prema tim događanjima.
Premijer Andrej Plenković je u četvrtak sa sjednice Vlade komentirao komemoraciju u Bleiburgu, naglasivši kako je jasno da je zahvaljujući antifašističkom pokretu i otporu nacizmu Hrvatska iz Drugoga svjetskog rata izašla kao pobjednica. No, podsjetio je da je u srednjoj i istočnoj Europi 1945. godina donijela poraz fašizma, ali nije donijela demokraciju nego novi totalitarizam - komunizam, a u Hrvatskoj je svibanj te godine ostao sinonim za poratne komunističke zločine.
Tada su deseci tisuća ljudi razoružanih vojnika poraženih snaga, ali i velik broj civila koji su bježali od uspostave komunističkog režima, od Bleiburga, preko Tezna do Križnog puta, pobijeni bez suda i zakapani bez groba. Sve se to događalo nakon službenog završetka II. svjetskog rata, rekao premijer Plenković,
Smjernice Vijeća
Akademik Kusić, rekao je i kako je Vijeće za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima donijelo smjernice i preporuke u kojima je i dio koji se odnosi na antifašističku borbu i Drugi svjetski rat, a smjernice govore o tome kako treba postupati. Oni koji to osporavaju su uglavnom ekstremi na političkoj sceni, ocijenio je.
Dodaje kako je Bleiburg "jedan sinonim, jedan simbol"; tamo nije bilo toliko žrtava, bilo ih je kasnije, ali Bleiburg je prvi počeo zato što ga se u Jugoslaviji nije smjelo obilježavati, tako da će na neki način uvijek ostati, zaključio je akademik Kusić.
