Hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu je izvijestio Sabor o izvanrednom samitu Europske unije na kojemu je Hrvatska dobila na raspolaganje 22 milijarde eura u sljedećih sedam godina čime je osigurala snažnu polugu za gospodarski razvoj, što su, kako je rekao, hrvatski građani prepoznali.
Premijer je izvijestio o rezultatima maratonskog samita europskih čelnika koji je 21. srpnja završio dogovorom o planu oporavka i sedmogodišnjem proračunu (VFO) Europske unije, nakon čega je šef diplomacije Gordan Grlić Radman nabrojao rezultate predsjedanja pri čemu je istaknuo odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
29.07.2020., Zagreb - Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic podnio je danas Saboru izvjesce o rezutatima hrvatskog predsjedanja Vijecem Europske unije. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
"Nikada do sada Vlada nije uputila u Hrvatski sabor bilo koje izvješće koje je imalo ovako veliku financijsku težinu i tako dalekosežno značenje za naš gospodarski razvoj, za našu socijalnu koheziju, za napredak Hrvatske, a naravno i cijeloga europskoga projekta odnosno EU-a", rekao je premijer Plenković.
Marić o 22 milijarde eura iz Bruxellesa: 'Dio novca dobivamo već ove godine'
Dvostruko više novca
Od bilijun i 824 milijarde eura, Hrvatskoj će biti na raspolaganju više od 22 milijarde eura, što je 165 milijardi kuna u iduće 4 odnosno idućih 7 godina, rekao je.
"To je dvostruko više nego što smo imali na raspolaganju u višegodišnjem financijskom okviru u razdoblju koje je iza nas, dakle 2014.-2020.", rekao je Plenković. To je "jedan od najvećih iznosa po stanovniku i intenziteta pomoći koje su države članice izborile tijekom ovih pregovora. Riječ je o iznosu koji osigurava da za svaki uloženi euro dobijemo više od 4,5 eura iz proračuna EU-a, dakle 1:4,5", istaknuo je.
07.11.17., Osijek - Novac, kune i euri.
"Hrvatskoj, hrvatskim građanima, hrvatskom gospodarstvu, svima nama, osigurali smo u sljedeće 4 odnosno 7 godina snažnu polugu gospodarskoga razvoja", sažeo je premijer postignuća samita.
'Vlada je branila interese Hrvatske'
Smatra da je njegova vlada time snažno branila hrvatske interese.
"To je ona poruka koju sam govorio u zadnjih nekoliko mjeseci koju vidim da neki ovdje nisu razumjeli iz ovih prethodnih rasprava o modernom suverenizmu", rekao je i dodao: "Vi koji se smijete", aludirajući očito na neki podsmijeh zastupnika u klupama.
29.07.2020., Zagreb - Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic podnio je danas Saboru izvjesce o rezutatima hrvatskog predsjedanja Vijecem Europske unije.
Po Plenkoviću, Hrvatska je pokazala da je "snažna država koja štiti svoje nacionalne interese, potencira svoju snagu na dobrobit svojih građana, svog gospodarstva, kapitalizirajući svoj međunarodni položaj, a osobito članstvom u EU".
"To su hrvatski građani vidjeli, to oni razumiju i prepoznaju, bolje nego oni koji su propustili ove teme prije 30 godina", rekao je.
Financijski paket
Financijski paket temelji se na dva strateški osmišljena i povezana stupa, a to su Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-.2027., te plan za oporavak pod nazivom "EU za sljedeće generacije" (NGEU).
Hrvatska je željela postići dogovor jer je "politička odgovornost čelnika Unije u ovom trenutku prevažna", a s druge strane inzistirala je i uspjela da ostale članice Unije uvaže specifičnosti Hrvatske, koja je dosad koristila samo jednu sedmogodišnju financijsku perspektivu, rekao je premijer.
"Mi smo u tom pogledu ostvarili nekoliko ciljeva na kojima smo radili mjesecima", rekao je pa između ostalog kazao da je Hrvatska uspjela zadržati stopu nacionalnog sufinanciranja kohezije ruralnog razvoja na 15, a ne na 25 posto. "Ujedno zalagali smo se za zadržavanje pravila o automatskom opozivu sredstava kohezije tri godine nakon njihovoga doznačavanja tzv. pravilo M+3, inicijalna ideja je bila da bude M+2, nama u ovoj fazi još uvijek odgovara M+3 i to smo uspjeli", rekao je.
Koliko će se novca izdvojiti i za što?
"Time je hrvatskim korisnicima omogućen duži trogodišnji period za korištenje sredstava čime je smanjen rizik gubitka i vraćanja tih sredstava u europsku blagajnu", rekao je.
Iz sedmogodišnjeg proračuna RH će imati 12,7 milijardi eura, tri omotnice: 7,5 milijardi za koheziju, 2,5 milijarde za izravna plaćanja u poljoprivredi, 2 milijarde za ruralni razvoj", rekao je.
Tome treba pridodati sredstava iz različitih programa instrumenata EU, ribarstvo 270 milijuna eura, unutarnja sigurnost i migracije 250 milijuna eura, zatim novac za pravednu zelenu tranziciju, istraživanje, zdravstvo, obrazovanje, prometnu i digitalnu infrastrukturu, izvijestio je nadalje premijer.
Jedan od argumenata za dobivanje novca bio je potres u Zagrebu
Plenković je nadalje kazao da je Hrvatska uspjela Europskoj uniji predstaviti koliko je covid-19 utjecao na turizam i druge gospodarske grane i područja.
28.07.2020., Zagreb - Sabor 1. sjednicu nastavio raspravom o Zakonu o obnovi zgrada ostecenih u potresu. Zakon u Saboru predstavio je predsjednik Vlade Andrej Plenkovic. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
"Zbog toga smo uspjeli argumentirati potrebe koje su povrh onoga što bi RH eventualno pripalo", rekao je. Jedan od argumenata bio je i strašan potres u Zagrebu, gospodarskom središtu RH, rekao je. Posebno je hrvatska strana naglasila specifičnu ekonomsku i demografsku situaciju u osam hrvatskih županija koje će činiti Panonsku Hrvatsku.
"Uz ovih 400 milijuna još smo inzistirali i dobili 100 milijuna eura za potporu ruralnom razvoju zbog posebnih strukturnih izazova u poljoprivrednom sektoru", rekao je.
Argumenti su bili napori da se smanje negativni demografski trendova i zadrže mladi na ruralnim područjima i u poljoprivrednom sektoru.
Rasterećenje za državni proračun
Hrvatska je uspjela i osigurati predujam od 10 posto bespovratnih sredstava iz mehanizma za oporavak i otpornost koji će se isplatiti u 2021.
"To konkretno znači više stotina milijuna eura tijekom 2021.", i tih gotovo 600 milijuna eura "rasteretit će državni proračun", rekao je. To je važno zbog makroekonomske stabilnosti, posebno u svjetlu nedavnog ulaska RH u Europski tečajni mehanizam 2. Da bi osigurale novac članice moraju izraditi nacionalne planove usklađene s ciljevima digitalne i zelene tranzicije EU-a. "Pozitivna ocjena za isplatu sredstava bit će vezana za ispunjavanje relevantnih kriterija" iz tih planova koje će odobravati Europska komisija i Vijeće u propisanim rokovima.
Hrvatska će svoj plan izraditi do kraja godine i predstaviti Saboru, a u četvrtak će na vladi donijeti odluku o novoj posebnoj koordinaciji koja će se baviti samo time, rekao je premijer i dodao da će "osobno predsjedavati tim tijelom".
