Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da će na summitu EU-a u Bruxellesu iskoristiti prigodu da razgovara s europskim čelnicima o stanju u Bosni i Hercegovini nakon općih izbora s obzirom na položaj hrvatskog naroda.
"Iskoristit ću ovu prigodu da izvijestim o stanju u BiH nakon
općih izbora, da malo upoznam lidere s detaljima, s analizom i
našim viđenjem onoga što se dogodilo, osobito s obzirom na
položaj hrvatskog naroda kao ravnopravnog konstitutivnog naroda u
BiH i nužnosti legitmne političke zastupljenosti u najvišim
institucijama zemlje", rekao je Plenković, prije početka sastanka
čelnika Europske pučke stranke.
Plenković je doputovao u Bruxelles, gdje se u sljedeća tri dana
održava niz summita - osim redovitog listopadskog summita, koji
će biti posvećen brexitu, migracijama, unutarnjoj sigurnosti,
eurozoni i vanjskoj politici, održat će se još dva sastanka s
azijskim zemljama.
Na upit što očekuje od otvaranja pitanja BiH i hoće li tražiti da to uđe u zaključke, Plenković je rekao da to nije realno.
"Nije realno da uđe u zaključke. Tražit ćemo da se vodi jedna strukturirana rasprava. To je već napravila ministrica vanjskih poslova na razini Vijeća za vanjske poslove. Prema tome, hoćemo da ta tema dobije odgovarajuću pozornost i da svi prepoznaju o čemu se radi jer je moj dojam već dugi niz godina da samo jedan suženi krug ljudi u biti do kraja razumije što se događa", rekao je Plenković.
Na pitanje kako objašnjava nizak postotak potpore za članstvo u EU-u u Hrvatskoj, gdje prema rezultatima Eurobarometra članstvo podržava samo 52 posto ispitanih, Plenković je rekao da mu u tome treba potpora, između ostaloga i medija.
"Pomozite mi, svi vi pomozite, to je moj odgovor", rekao je Plenković obraćajući se novinarima. "Pedagoški tumačite što je europski projekt. Vi se sjećate da smo u vrijeme referenduma proveli jednu veliku kampanju u javnosti koju je tada radilo Ministarstvo vanjskih poslova. Visoko smo senzibilizirali javnost i rezultat je bio 66 na prema 33 posto. Koliko ja znam Ministarstvo vanjskih poslova kontinuirano radi istraživanja i mislim da je ta podrška stabilna. Ako se netko trudi, trudim se ja. Uveo sam da nakon svakog Europskog vijeća idem pred Hrvatski sabor, nastojim objasniti sve ove bitne i važne teme hrvatskoj javnosti i zastupnicima. Više sam puta rekao da bih volio da su te rasprave u Saboru vode o supstanci, međutim, nažalost jedan krug zastupnika uopće ne govori o supstanci i koristi te situacije da upravo potencira jedan antieuropski sentiment.
To je naravno u demokraciji moguće, međutim, protiv toga se borimo. Ja ne vidim problem i da je sutra referendum mislim da bi većina bila za, samo mi takav referendum nećemo organizirati. Vjerujem da je velika većina ljudi za članstvo u EU-u, a kako vrijeme bude odmicalo i kako te koristi budu bolje i jasnije vidljive, a bit će vidljive tek kad se završi drugi sedmogodišnji proračun EU-a. Objektivno, jednoj zemlji koja je ušla 2013. godine da bi napravila priključak čak i s ovima koji su ušli 2004. godine treba barem 10 do 15 godina", rekao je.