Dolazak nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Hrvatsku poruka je dobrog političkog mjesta koje najmlađa članica Europske unije uživa u EU, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković podnoseći Saboru izvješće o radu Europskog vijeća proteklih mjeseci pri čemu je pohvalio hrvatske uspjehe, koje je u replikama oporba relativiziala.
Pleković je podnio izvješće o sastancima Europskog vijeća 21. i 22. ožujka, odnosno 20. i 21. lipnja, o izvanrednom sastanku 10. travnja, neformalnim sastancima Europskog vijeća 9. svibnja te 28. svibnja te o izvanrednom sastanku 30. lipnja 2019. u Bruxellesu.
Podnošenje izvješća smatra korisnom praksom za zastupnike i hrvatsku javnost, napose uoči hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Hrvatski diplomatski uspjesi
Pozdravio je činjenicu da je nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen došla u Hrvatsku kao treću zemlju koju je posjetila pošto je dobila povjerenje.
"To je poruka sama po sebi", rekao je pa elaborirao: "To je poruka dobrih odnosa Hrvatske i Njemačke, dobrih odnosa između nje i hrvatskih dužnosnika i dobrog političkog mjesta koje Hrvatska kao najmlađa članica EU ima i uživa na razini EU".
Pohvalio je zatim sve diplomatske uspjehe Hrvatske proteklih mjeseci imenovanjem hrvatskih dužnosnica na čelna mjesta europskih institucija.
Čestitao je ponajprije donedavnoj potpredsjednici vlade i šefici diplomacije Mariji Pejčinović Burić koja je upravo danas prisegnula za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe i svima koji su sudjelovali u ostvarenju tog diplomatskog uspjeha na čelo najstarije europske organizacije koja se bavi demokracijom i ljudskim pravima.
Velik je politički uspjeh RH i imenovanje eurozastupnice Dubravke Šuice za potpredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju, rekao je. "Spojili smo temu koja je važna za Hrvatsku nacionalno gledano", ali je važna i za EU jer "polovica zemalja EU ima negativni prirast". "Ovo je prigoda da na to imamo velik utjecaj" u smislu politika i sredstava kako to rješavati, rekao je.
"Važan politički uspjeh RH su dvije ključne osobe u europskim institucijama", rekao je Plenković. Istaknuo je da će Šuica u iduće 2 godine rukovoditi radom Konferencije EK o budućnosti Europe koje je svrha uključiti sve građane u oblikovanje budućeg europskog projekta.
Još imenovanja
Na planu pozicioniranja hrvatskih stručnjaka spomenuo je Maju Markovčić Kostelac koja je postala ravnateljica Agencije za pomorsku sigurnost sa sjedištem u Lisabonu.
Ivana Maletić, dosadašnja eurozastupnica postala je članica Revizorskog suda EU.
Profesorice prava Tamara Perišin i Vesna Tomljenović imenovane su sutkinjama Općeg suda u Luxembourgu. Nova stalna predstavnica RH pri EU je Irenu Andrassy, a nova državna tajnica za europske poslove je Nikolina Brnjac.
Sve one visoke su dužnosnice, stručnjakinje i "sve su žene", što govori o ravnopravnosti spolova pa dodao "Meni osobno je to izrazito drago", istaknuo je.
O izborima za EP i odabiru čelnih ljudi EU
Ključne točke u europskoj raspravi proteklih mjeseci bile su odabir čelnih ljudi EU-a, usvojeni strateški program čelnika EU za idućih 5 godina, teme rasta, zapošljavanja, konkurentnosti, klimatskih promjena, proračuna, Brexita, Schengena, eura, demografske revitalizacije te pitanja proširenja Unije.
Plenković, koji je bio izabran za pregovarača Europskih pučana (EPP) o raspodjeli pozicija u institucijama EU, osvrnuo se na prigovore da su države srednje i istočne Europe zapostavljene.
"Izvorni dogovor, preporuka na razini šefova država i vlada bio je da prve dvije godine mandata aktualnog mandata Europskog parlamenta vodi političar/ka iz srednje i istočne Europe i to iz skupine socijalista", rekao je Plenković ."Očekivali smo da će netko od tih dužnosnika to prihvatiti, ali nije", rekao je. Jedan čelnik europskih socijalista to nije htio, rekao je i dodao "Vodilo se računa o srednjoj i istočnoj Europi", ali socijalisti to nisu realizirali.
Osvrnuo se i na teškoće nastale pri nedavnim izborima za EP i sustavu "spitzenkandidata" jer ključne političke grupe različito shvaćaju taj sustav, rekao je i ocijenio da se takav konflikt ne smije ponoviti pa taj koncept treba zadržati i unaprijediti ili napustiti.
Glavne teme u idućih 5 godina
Ocijenio je da su posebno važne nove glavne teme koje je za idućih pet godina Ursula von der Leyen predstavila. To su europski zeleni plan, gospodarstvo u interesu građana, Europa spremna za digitalno doba, zaštita europskog načina života, snažnija Europa u svijetu i novi poticaji europskoj demokraciji.
Posebno je istaknuo izvanredni sastanak u Sibiu, važan jer je ondje Hrvatska predstavila demografski problem. "Reakcija kolega je bila sjajna" i svi koji imaju taj problem su odmah rekli točno", rekao je Plenković.
Istaknuo je da je to bilo "na hrvatski prijedlog" i dodao "Ursula von der Leyen (kao bivša ministrica obitelji) to razumije" i nije ju trebalo nagovarati.
Gospodarstvo
U kontekstu gospodarstva spomenuo je da je Hrvatska izašla iz prekomjernog financijskog manjka i makroekonomskih neravnoteža uputila je pismo za Europski tečajni mehanizam 2, priprema se za uvođenje eura i u prilici je da participira u temama gospodarskog rasta i tržišta.
Nabrojao je i druge važne teme, ponajprije klimatskih promjena, zatim proračuna koja će po svemu sudeći zateći Hrvatsku kao predsjedateljicu EU u prvoj polovici 2020.
Brexit
Ponovio je svoje opetovane ocjene da je odluka o izlasku Velike Britanije iz Europske unije najgora odluka i ima duboke posljedice.
Pet i po tjedana prije 31. listopada (datuma koji je novi premijer Boris Johnson naveo kao krajnji rok izlaska) sa sporazumom ili bez njega nitko ne zna što će biti i potrebno je pripremiti se za oba scenarija, rekao je.
Ocijenio je da je Hrvatska "najmanje dotaknuta Brexitom" i zbog ukupnog volumena razmjene, no zato je optika Britaniji susjednih zemalja daleko složenija.
Schengen
Hrvatska je ispunila sve potrebne pripreme da stekne preporuku Europske komisije za ulazak u Schengensku zonu. Za sada se Plenković ne usudi prognozirati kada će to biti.
Primjerice Bugarska i Rumunjska ušle su prije Hrvatske prije šest godina, no još nisu ušle u Schengen, rekao je.
Predsjedanje Hrvatske Europskim vijećem 2020.
Nakon 25 godina u cijelosti će biti dovršen dio Nacionalne i sveučilišne knjižnice koji je u stanju roh-bau te će Zagrebu i Hrvatskoj ostati sjajan konferencijski centar, središte svih događanja 161, događaja, od čega 113 u Hrvatskoj, izvijestio je nadalje.
Nakon 20 godina otkako je održan ključan Zagrebački summit 2000. Hrvatska će biti domaćin summita o proširenju na jugoistok Europe, a to je tema u kojoj Hrvatska može "dati dodanu vrijednost", jer je Hrvatska "jedina uspješna priča" od 2000. do 2019. i dobro shvaća okolnosti u kojima se nalaze susjedne države aspirantice za članstvo, kazao je premijer.
Ponovio je hrvatske prioritete: Europa koja raste i razvija se, Europa koja povezuje (prometno, energetski, digitalno), Europa koja štiti (vanjska i unutarnja sigurnost), te konačno Snažna, agilna, asertivna EU na globalnoj razini koja projicira svoj model tamo gdje ga žele prihvatiti, koja štiti svoje države članice i utječe na globalne proces.
Rasprava
Na izlaganje podneseno je 15 replika kojima su oporbeni zastupnici relativizirali, čak ironizirali hrvatske uspjehe koje je Plenković nabrojao.
Primjerice čemu je baš hrvatska kao "referendumska demokracija" dobila taj resor, pitao je zastupnik Mosta Miro Bulj ili demografiju jer se upravo iz Hrvatske mladi iseljavaju, kazao je Tomislav Panenić (Nezavisni), a slično je ocijenio i Ante Pranić (Nezavisna lista mladih).
Primjedbe su se, između ostalog odnosile i na praćenje pregovaračkih poglavlja Srbije 23 i 24. o čemu je govorio Bulj.
O raspodjeli dužnosti nakon euroizbora neki su ocijenili da su nove članice EU zakinute jer su na ključne dužnosti imenovani povjerenici 'stare Europe", kako je rekao Robert Podoljnjak iz Mosta. Plenković je kazao da je bugarski kandidat, socijalidemokrat Sergej Stanišev odbio u prve dvije godine biti predsjednik Europskog parlamenta, pa je zato tu funkciju preuzeo Talijan (socijalist) David-Maria Sassoli.
Oporba je iznosila primjedbe i na slučaj policijskog privođenja novinara Indexa, kao primjer gušenja medijskih sloboda, kako to smatraju Vesna Pusić iz stranke Glas i Joško Klisović iz SDP-a, na demokratske deficite, postupanje policije i klimu prijetnji u društvu šutnju, tvrdi Klisović.
Klisović se zanimao i za perspektivu ulaska Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, pri čemu je podsjetio na kongres bošnjačke stranke SDA koja je donijela deklaraciju kojom dovodi u pitanje Daytonski sporazum.
Željko Raguž smatra da će devalvacija Hrvatskog naroda u BiH koji primjerice već u tri mandata nemaju svoje veleposlanike u međunarodnim institucijama svakako umanjiti uspjehe koje je Hrvatska postigla u međunarodnim odnosima.
Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku, nada se da u fazi potpune destabilizacije Europske unije, u recesiji u koju će ući EU neće biti realiziran projekt za koji Plenković samouvjerno tvrdi da Hrvatska dobro odrađuje pripreme za ulazak u pripremni mehanizam za euro i konačno uvođenje eura.
